Nakon 9,6-postotnog skoka u siječnju, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj ponovo je pala u veljači, za 2,3 posto, pokazuju procjene Eurostata.

Veći pad proizvodnje bilježile su prema raspoloživim podacima Eurostata samo Litva, za 4,7 posto, te Grčka, za 2,7 posto.

Najveći rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Poljska, za 1,7 posto. Slijede Bugarska, s 1,5 posto, te Mađarska, s rastom proizvodnje za jedan posto.

Na razini 28-članog EU-a industrijska je proizvodnja u veljači prema sezonski prilagođenim podacima europskog statističkog ureda stagnirala, nakon revidiranog 1,3-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, izračunali su europski statističari.

Najviše je pala proizvodnja u energetskom sektoru, za 2,2 posto a najveći je rast zabilježen u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u veljači smanjena za 0,2 posto u odnosu na siječanj kada je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda poskočila 1,9 posto.

Najveći pad proizvodnje također je zabilježen u energetskom sektoru, za tri posto, a porasla je samo proizvodnja u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 0,9 posto.

Njemačka među zemljama s najvećim padom proizvodnje na godišnjoj razini

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na razini EU-a industrijska proizvodnja u veljači je prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata na godišnjoj razini gotovo stagnirala, uz stopu rasta od samo 0,3 posto.

Time je bila na rubu stagnacije drugi mjesec zaredom.

Većih promjena nije bilo ni u eurozoni gdje je proizvodnja u veljači na godišnjoj razini smanjena za 0,3 posto, nakon revidiranog 0,7-postotnog pada u siječnju.

I 28-člana EU i eurozona najveći su pad proizvodnje zabilježile su u sektoru proizvodnje energije, za 4,4 odnosno 5,9 posto.

Najviše je porasla proizvodnja u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 3,1 posto u EU, te za 2,8 posto u eurozoni.

Među zemljama EU-a najveći je rast industrijske proizvodnje u veljači na godišnjoj razini zabilježila Poljska, za 6,8 posto. Slijede Bugarska s rastom proizvodnje 6,6 posto, te Mađarska s 5,9 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u veljači na godišnjoj razini porasla 0,6 posto, nakon 4,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu.

Najveći je pad proizvodnje na godišnjoj razini u veljači zabilježila Latvija, za 3,1 posto, a prate ju Portugal s padom proizvodnje za 2,9 posto, te Njemačka s dvopostotnim smanjenjem.