Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Srbija i Slovenija ostaju među deset najboljih investicijskih destinacija za njemačke tvrtke u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) za 2026. godinu, unatoč padu udjela njemačkih tvrtki koje planiraju ulagati na tim tržištima u odnosu na 2025. godinu, pokazuje studija KPMG-a.
U Hrvatsku ove godine planira investirati 15 posto ispitanih njemačkih kompanija, što je manje nego lani. No, još će veći pad doživjeti najavljene njemačke investicije u Mađarsku, Rumunjsku i Srbiju, vjerojatno dijelom i zbog političke nestabilnosti i rastuće korupcije u tim zemljama.
Brojne prednosti regije
Čak 63 posto tvrtki očekuje da će regija još više doprinijeti njihovom globalnom prometu u sljedećih pet godina. Srednja i istočna Europa nastavlja se strukturno razvijati. Regija se udaljava od svoje uloge čiste proizvodne lokacije i uspostavlja se kao integrirano područje proizvodnje, nabave i prodaje. Ovaj razvoj potiče populacija od oko 155 milijuna ljudi, rastuća kupovna moć, prosječni očekivani gospodarski rast od gotovo tri posto u 2026. godini i kontinuirana integracija u jedinstveno europsko tržište i eurozonu. Poljska posebno dodatno proširuje svoju važnost kao gospodarsko sidro u srednjoj i istočnoj Europi.
Istodobno, konkurencija se povećava: 16 posto anketiranih tvrtki suočava se s rastućom konkurencijom kineskih tvrtki, koje sve više ulažu i izvoze u srednju i istočnu Europu zbog američkih carina. Njemačke tvrtke ocjenjuju svoju trenutačnu situaciju u srednjoj i istočnoj Europi kao pretežno pozitivnu: 47 posto kaže da situaciju vidi kao “dobru” ili “vrlo dobru”, a daljnjih 39 posto kao “stabilnu”. Tri četvrtine očekuje poboljšanje poslovanja u sljedećih pet godina, dok samo pet posto očekuje njegovo pogoršanje. Ispitanih 61 posto želi stvoriti dodatna radna mjesta, a samo tri posto očekuje pad broja zaposlenih – jasan signal u korist planova širenja unatoč postojećim rizicima.
Regionalna usporedba otkriva nekoliko ključnih čimbenika koji utječu na lokaciju – i pozitivno i negativno. Nešto više od polovice tvrtki (53 posto) vidi tržište prodaje kao najveću prednost, što je povećanje od 13 postotnih bodova u odnosu na istraživanje prethodne godine dok oko 38 posto tvrtki kao glavnu prednost navodi niske troškove rada, pet postotaka više nego prethodne godine.
Zabrinjava činjenica što i dalje 60 posto tvrtki kao najveći nedostatak regije vidi političke i sigurnosne rizike (u usporedbi sa 67 posto u prethodnoj godini). Osim toga, 47 posto tvrtki korupciju vidi kao izazov – značajan porast od devet bodova.
Korupcija veliki problem
Osim toga, rat u Ukrajini nema utjecaja na odluke u srednjoj i istočnoj Europi za 45 posto ispitanika; američka carinska politika također nema utjecaja na regionalno poslovanje za njih 53 posto. Svaka četvrta tvrtka uključena u istraživanje (26 posto) razmatra preseljenje proizvodnih aktivnosti iz Njemačke u regiju (25 posto u 2025.), ali samo četiri posto ima konkretne planove za sljedećih 12 mjeseci. Nasuprot tome, 70 posto isključuje preseljenje proizvodnje u kratkoročnom razdoblju.
Više od 40 posto ispitanika planira ulagati u srednju i istočnu Europu u sljedećih 12 mjeseci (42 posto 2025.). Ta se brojka povećava na 55 posto u sljedećih pet godina.
Poljska je također najatraktivnija investicijska lokacija u 2026.: više od polovice (56 posto) ispitanika koji žele uložiti do pet milijuna eura ili više u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju vide tu zemlju na prvom mjestu.
Osim Poljske (+11 postotnih bodova), Češka Republika (+12 postotaka) i Ukrajina (+8 postotaka) su najveći usponi kao investicijske lokacije u usporedbi s istraživanjem prethodne godine. S druge strane, Srbija (-18 postotnih bodova), Mađarska (-16 bodova) i Rumunjska (-10 bodova) značajno blijede u pogledu investicijskih namjera.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu