Rast cijena u prvom tromjesečju ove godine ponovo je ubrzao pa Hrvatska bilježi gotovo dvostruko višu inflaciju u odnosu na prosjek zemalja eurozone. Godišnja stopa inflacije iznosila je 3,6 posto u siječnju, 3,9 posto u veljači te 4,6 posto u ožujku, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).

„Takav trend djelomično se može pripisati rastu cijena energenata i negativnim očekivanjima na svjetskim tržištima uslijed rata na Bliskom istoku i blokade Hormuškog tjesnaca. No, dio rasta cijena proizlazi i iz strukturnih slabosti domaće ekonomije”, kaže analitičar Ekonomskog instituta, Zagreb Goran Buturac.

Podsjeća da je Europska unija tijekom protekle dvije godine uspjela stabilizirati cijene u ekonomski opravdanim i prihvatljivim okvirima. Hrvatska je, međutim, u tom razdoblju i dalje bila među zemljama s najvišom inflacijom, koja se kretala između tri i pet posto.

„Uz rast cijena energenata na svjetskim tržištima, vodeći uzročnici inflacije u Hrvatskoj su rast cijena usluga i rast cijena hrane. Pritom usluge čine gotovo 50 posto udjela u strukturi izračuna harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, a hrana 30 posto. Rast cijena usluga u ožujku je iznosio 7,8 posto na godišnjoj razini, dok je rast cijena hrane bio 3,9 posto”, navodi Buturac.

Ističe kako je nedostatak kvalificirane i produktivne radne snage u uslužnom sektoru usko povezan s rastom cijena usluga i inflatornim pritiscima.

Zbog rasta cijena energenata na svjetskim tržištima, uz sektor prijevoza, najveći rast cijena u Hrvatskoj u ožujku zabilježen je u sektoru stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva. Pritom je godišnji rast cijena kod prijevoza iznosio 5,7 posto, a kod stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva 12,1 posto, prema podacima DZS-a.

Najveći skok cijena na mjesečnoj razini zabilježen je kod usluga prijevoza i to sa 0,4 posto na 5,7 posto. Iako su cijene u sektoru restorana i usluga smještaja zabilježile blagi pad na mjesečnoj razni (sa 7,1 posto na 6,5 posto), ovaj sektor i dalje podržava snažan rast cijena. 

„Osim rasta cijena usluga drugi važan izvor inflatornih pritisaka u Hrvatskoj je rast cijena hrane. Hrana, bezalkoholna i alkoholna pića te duhan kumulativno čine gotovo 30 posto u strukturi izračuna harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena”, prema Buturčevoj analizi. 

Upozorenje stručnjaka

Umjetna inteligencija nije čarobni štapić: Evo gdje svi griješe

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

Iako cijene usluga u eurozoni i dalje rastu, one u ožujku više nisu bile glavni okidač inflacije – tu su ulogu preuzeli energenti. Rast cijena energije u eurozoni u ožujku je iznosio 5,1 posto, a usluga 3,2 posto. 

„Ključ uspjeha za malo, otvoreno gospodarstvo koje je snažno integrirano u europski ekonomski prostor poput Hrvatske je ulaganje u obrazovanje, znanost, i razvoj ekonomije znanja. Izgradnjom bazena kvalificirane i visoko produktivne radne snage inflatorni pritisci koji već duže vremena tište hrvatsko društvo i ekonomiju postat će stvar prošlosti i ostati dio udžbenika iz ekonomije”, zaključuje Buturac naglašavajući da nema brzih rješenja kada su u pitanju uzroci domaće inflacije.