Povremene nestašice lijekova postale su zadnjih godina naša realnost, a lijek koji nedostaje uglavnom ima svoju zamjenu na tržištu. Ipak, između sedam i 16 posto svih nestašica lijekova u Europskoj uniji odnosi se na lijekove koji nemaju alternative. Provjerili smo kakvo je stanje u Hrvatskoj, piše N1.

Jednog od najpopularnijih antibiotika na tržištu više nema!

Nestašice lijekova sporadično se pojavljuju, no u posljednje su vrijeme ipak izraženije.

Klavocina nema već neko vrijeme i najavljena je nestašica do početka 2025. godine.

Što se tiče Ketonala, samo je u nestašici koji je u OTC režimu, dakle, lijek koji se kupuje. Sve druge jačine su dostupne.

Sve su ovo antibiotici koji mogu zamijeniti upravo Klavocin. No, uz popularni antibiotik i analgetik, na policama nema ni pojedinih lijekova za liječenje dijabetesa, ali i astme.

“Bilo bi nam, naravno, svima lakše da imamo sve lijekove dostupne, ali mi se trudimo stvarno da pacijentima u slučaju nestašice lijeka objasnimo zašto je ta nestašica i da im damo zamjenu. Na hrvatskom se tržištu nalazi više od tri i pol tisuće lijekova. Nestašicu građani, za sada, uglavnom, ne osjete”, kazala je farmaceutkinja Nađa Rekić.

“Ako pogledate službenu listu HALMED-a, zapravo tamo postoji nekih dvjestotinjak lijekova koji trenutno nisu dostupni na tržištu. Hrvatska nema nijednu kritičnu nestašicu, a to znači da nemamo nijednu indikaciju, odnosno nijednu bolest za čije lijenjenje nemamo neki adekvatni lijek. Postoje i lijekovi za koje supstituta nema. Istraživanje Europskog saveza za rijetke bolesti koji okuplja udruge pacijenata iz 74 države pokazalo je da je nestašicu lijeka doživjelo 25 posto svih pacijenata, a 45 posto moralo je odgoditi, promijeniti ili prekinuti svoju terapiju”, kaže Ana Soldo iz Hrvatske liječničke komore.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

A što kada ne postoji adekvatna zamjena?

“Onda mi te pacijente moramo uputiti liječniku ili čak specijalistu ako je potrebna promijena terapije”, kaže Rekić.

Kako bi se takav scenarij ipak izbjegao iz HALMED-a poručuju kako su u svakodnevnoj komunikaciji s nositeljima odobrenja i veleprodajama kako bi se eventualni poremećaji u opskrbi brzo riješili:

Zakonski dostupni alati za premošćivanje nestašica prvenstveno uključuju mehanizam izvanrednog unosa/uvoza lijeka, odnosno postupak u kojem (…) HALMED daje suglasnost za unos ili uvoz lijeka koji nema odobrenje za stavljanje u promet u RH a odobren je i prošao sve potrebne provjere u drugoj državi. Drugi regulatorni mehanizam koji se najčešće koristi je davanje suglasnosti za izuzeće od obveze od opremanja lijeka na hrvatskom jeziku.

Problema u opskrbi možda ima, no panike bar za sada ne bi trebalo biti.