Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin jučer je u Karlovcu na Okruglom stolu u povodu rasprave o dogradnji modela kojim će se unaprijediti postojeći sustav izbora sudaca te napredovanja i razrješenja prezentirao stajališta prema lošim kadrovima, ali i medijima koji nekritičkim pisanjem stvaraju lošu percepciju. Kvalitetnog, odgovornog i etički besprijekornog suca sudbena vlast će zadržati i omogućiti napredovanje, kaže Hrvatin, a kompromisi koje smo naslijedili i još su pristupni morat će se eliminirati. Znak je to da se šef sudbene vlasti kani uhvatiti u koštac s onim sucima koji ne zadovoljavaju navedene kriterije, a jasno je pritom da neće imati lagan posao. Hrvatin i sam priznaje da je određenje pojmova dobrog i lošeg suca vrlo teško te da ovisi o nizu okolnosti koje, kaže, na žalost vrlo često nose političku konotaciju i vezani su uz medijsku prezentaciju odluka i rada sudova.

Razuman balans
Pri opredjeljivanju za model koji će jamčiti kvalitetu pravosudnog servisa Hrvatin je apelirao da se sačuva razuman balans između odgovornosti i nezavisnosti sudaca. Kako kaže, sudbena vlast ne može i ne smije funkcionirati bez izbalasiranog odnosa odgovornosti i nezavisnosti, a da je teško naći idealan omjer tih odnosa ustvrdio je da to svjedoči primjer EK i medijskih interpretacija. “Promatrajući posljednje naglaske u izjavama dužnosnika EK u Hrvatskoj, bilo da su oni u stalnoj misiji ili su dolazili u posjet, moglo bi se zaključiti da je naglasak sada stavljen u bitnome na odgovornosti. Neovisno o medijskim interpretacijama vjerujem da EK ne napušta naglasak jednake težine i na neovisnosti sudaca kao temeljnom opredjeljenju i nužnosti koja mora postojati da bi suci mogli suditi na način kako to želimo i očekujemo. Suci ne mogu donositi pravilne i zakonite odluke, a posebno ne one u teškim predmetima ako nisu neovisni. To se ostvaruje kroz doživotan izbor na dužnost, zabranu utjecaja na plaće sudaca i razrješenje prestankom dužnosti onih sudaca koji su počinili teške povrede”, kaže Hrvatin. Naglašavajući, pak, ulogu medija Hrvatin ističe da se stup na kojem počiva snaga i autoritet sudbene vlasti temelji i ovisi o javnom povjerenju u sudbenu vlast te o stalnoj potpori sudbenoj vlasti. “Siguran sam da nekritički izrečeni stavovi i težnja k senzacionalizmu i omalovažavanju pozicije sudaca bez utemeljenih razloga, generalizacijom, pretvaranjem pojedinačnih slučajeva u pravilo, a zaboravljajući da suci u Hrvatskoj riješe godišnje 1,5 milijuna predmeta znači olaki pristup i percepciju koja ne odgovara pravom stanju stvari,” objašnjava Hrvatin.

Stup DOV-a
Sudionicima Okruglog stola ostavio je na razmišljanje je li loš onaj sudac čije su odluke percipirane kao loše bez povezivanja s onima koji su u poziciji stvarati tu percepciju, a pritom uz upitne kriterije. Je li sudac dobar ili loš ovisno o tome što je u funkciji javnog mnijenja i populističkih pritisaka koji se na njega mogu izvršiti, pita Hrvatin te zaključuje da je to postalo bolno za samu sredinu, a postaje i previše bolno za suca. Prema Glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, državno odvjetništvo bilježi pozitivna iskustva s imenovanjem zamjenika državnih odvjetnika te s radom Državnoodvjetničkog vijeća (DOV). “DOV s velikom pažnjom nastoji imenovati najsposobnije kadrove, a bez kompromisa udaljava one koji su zlorabili dužnosti. Veliku ulogu u izboru najboljih kadrova imaju i županijski državni odvjetnici. Oni su stup državnog odvjetništva te praktički vode kadrovsku politiku. Njihovo se mišljenje posebno uvažava jer su odgovorni za rad ŽDO u cjelini. Zato smatramo da imaju pravo predlagati članove svojih timova”, kaže Bajić.

Nijedan kandidat

U nekoliko posljednjih sjednica DOV-a, kaže Bajić, zagrebački županijski državni odvjetnik nije predložio nijednog od kandidata koji su se javili na natječaj za zamjenika i nijedan nije imenovan. Znači to da je smatrao da nijedan kandidat nije takve kvalitete da bi mogao napredovati u struci i da bi bio imenovan, a zanimljivo je da DOV prihvatio takvo stajalište.