Prema izvješću o komunalnom otpadu Ministarstva zaštite okoliša i energetike, ukupno je u 2018. godini proizvedeno 1.768.411 tona komunalnog otpada. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 432 kg, što je dnevna količina od 1,2 kg po stanovniku.

U odnosu na prethodnu godinu to je porast od 3 posto, što ne ide u prilog ostvarenju cilja iz Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. do 2022. Ipak, to je još uvijek manje od prosjeka EU koji je 2017. godine iznosio 487 kilograma.

Udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom otpadu činio 69 posto, odnosno 1.214.620 tona, dok je udio ostalih vrsta komunalnog otpada u ukupnom komunalnom otpadu iznosio 31% , ili 553.791 tone. Time se udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada povećao za 3 posto u odnosu na godinu prije, što još uvijek nije dovoljno za ostvarenje cilja.

Odvojeno sakupljanje ostalih vrsta komunalnog otpada provodilo se u 88 posto jedinica lokalne samouprave (JLS). Biootpad iz komunalnog otpada se odvojeno sakupljao u svega 29 posto JLS, a uglavnom je riječ o otpadu iz vrtova i parkova. Količina odvojeno sakupljenog biootpada iznosila je 70.024 tona, odnosno 13% proizvedenog komunalnog biootpada.

U 2018. godini gradska/općinska reciklažna dvorišta prijavila su ukupno 52.800 tona svih vrsta otpada od čega se 35.622 tona odnosilo na komunalni otpad. Riječ je o povećanju od oko 30 posto u odnosu na količinu komunalnog otpada preuzetog putem gradskih/općinskih reciklažnih dvorišta u 2017. godini.

Spomenuto povećanje evidentirano je u najvećoj mjeri za glomazni otpad, drvo i papir i karton. Kao i u 2017. godini, najviše je sakupljeno glomaznog otpada (37 posto), drva (19 posto) i biorazgradivog otpada (10 posto).

Količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je 553.791 tona, od čega je direktno na oporabu upućeno 448.072 tona.

Time je stopa oporabe komunalnog otpada u 2018. godini iznosila 25,3 posto, što je za 1,7% više nego u 2017. godini kada je ista iznosila 23,6 posto. Stopa recikliranja komunalnog otpada iznosila je također 25,3% što je još uvijek niže od ciljanog udjela za 2020. godinu koja iznosi 50 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Biorazgradivi otpad

Najveće stope oporabe komunalnog otpada sakupljenog u organizaciji JLS bilježe se u Međimurskoj županiji (43,4 posto), Varaždinskoj županiji (24,9 posto) i Koprivničko – križevačkoj županiji (20,6 posto), a najmanje u Šibensko – kninskoj (1,3 posto) i Ličko – senjskoj županiji (2,1 posto).

Nakon pribrajanja dodatno utvrđenih količina i procjena županije s najvišim vrijednostima stope oporabe su Međimurska županija (48,9 posto), Varaždinska županija (42,9 posto), Grad Zagreb (34,6 posto) i Koprivničko – križevačka županija (30,4 posto), dok su županije s najnižim vrijednostima stope oporabe Zadarska županija (15,6 posto) i Ličko – senjska županija (15,9 posto).

Od ukupno proizvedenog biorazgradivog komunalnog otpada (1.109.011 tona), 23% je upućeno na oporabu, što je povećanje od 1% u odnosu na prethodnu godinu. Kompostirano je 41.410 tona komunalnog otpada u deset kompostana, dok je u pet bioplinskih postrojenja digestirano 7239 tona komunalnog otpada. Sukladno prijavama operatera odlagališta u bazu ROO, tijekom 2018. godine na 116 odlagališta u Hrvatskoj upućeno je ukupno 1.167.262 tona komunalnog otpada.

Na odlaganje u susjednu Bosnu i Hercegovinu upućeno je 3.650 tona. Sveukupno je na odlaganje upućeno 1.170.912 t odnosno 66% proizvedenog komunalnog otpada.

Količina biorazgradivog komunalnog otpada odložena na odlagališta iznosila je 744.506 tona. Time ciljevi iz članka 24. Zakona o održivom gospodarenju otpadom vezano za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada nisu dostignuti.

Od 2005. do 2018. godine ukupno je evidentirano i prati se 317 lokacija službenih odlagališta, od čega se na 306 lokacija u navedenom razdoblju mogao odlagati komunalni otpad.

Sanacije odlagališta

U 2018. godini se na 116 odlagališta odlagao komunalni otpad, na dva aktivna odlagališta nije se zaprimao otpad, dok je preostalih 188 odlagališta komunalnog otpada imalo status zatvorenog odlagališta (od čega su 83 odlagališta zatvorena ex-situ metodom).

Od 116 odlagališta na koja se tijekom 2018. godine odlagao komunalni otpad, sanacija je završila na 36 lokacije, u tijeku je bila na 40 lokacija, a za 40 lokacija sanacija je bila u pripremi. Do kraja 2018. godine ukupni broj zatvorenih odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad iznosio je 188.

Sanacija je završila na njih 137, u tijeku je bila na sedam lokacija, a u pripremi za 44 lokacije. Uz sufinanciranje FZOEU u tijeku su ili će se u narednom razdoblju početi provoditi aktivnosti sanacije na ukupno 178 lokacija odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad.