Krediti građanima već dvije godine su u znaku ubrzanja rasta, a u Hrvatskoj narodnoj banci odlučili su staviti nekoliko “utega” kojima bi se godišnje stope, posebice kod gotovinskih kredita (na 16% rasta) trebale donekle usporiti.

“Nenajavljen i neočekivan potez HNB-a”, rekao nam je jedan bankar komentirajući jučerašnju objavu o mjerama kojima će se od travnja postrožiti minimalni kriteriji za kreditiranje potrošača. Središnja banka odluku tumači kao preventivu odnosno svojevrsnu “sigurnosnu mrežu”. Mjerama se nastoji spriječiti prekomjerno popuštanje kriterija, a onda i prekomjerno zaduživanje.

U trenutnim uvjetima, kažu, one istodobno pomažu pri ostvarivanju cilja stabilnosti cijena, jer nešto stroži kriteriji kreditiranja mogu smanjiti kreditno financiranu potrošnju i posredno utjecati na usporavanje rasta cijena, navode u HNB-u. Premda se inflacija spominje samo usputno, neki će ipak primijetiti da odluka dolazi samo nekoliko dana nakon sastanka na temu ublažavanja inflacije na kojemu je Vlada okupila razne dionike, među kojima predstavnike HNB-a.

Promjene kreću 1. travnja

HNB reagirao, objavili nove mjere. Ovako će ograničiti bujanje gotovinskih kredita

Povećano zaduženje

‘Bum’ gotovinskih kredita, rasli najbrže od 2011. godine

Je li taj sastanak na neki način bio ‘poguranac’ za taj potez vodstva središnje banke na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem, teško je reći. To je, uostalom, i manje važno. U HNB-u su svakako ponudili dovoljno argumenata za predostrožno posezanje za alatima u njegovoj nadležnosti. Pritom su iznijeli i simulacije koje upućuju na to da se otprije važu moguće mjere.

“Regulatori su s vremena na vrijeme u situaciji da određenim preventivnim mjerama spašavaju građane od njih samih”, kaže jedan financijaš. S aspekta financijske stabilnosti, dodaje, “načelno se ne smatra prijetnjom ako krediti rastu dvostruko brže od nominalnog BDP-a, koji pak zbog inflacije raste znatno jače nego što to pokazuju realne stope”.

Zalog manji od 90 posto
U svakom slučaju, HNB je u okviru svoje makrobonitetne politike predvidio, za početak, da se počevši od travnja postrože minimalni kriteriji vezani uz teret mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak. Taj omjer ubuduće se limitira na najviše 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite. Kod stambenih se, pak, predviđa i da ukupan iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto.

U pogledu ročnosti kod ‘stambenjaka’ se ona ograničava na 30, a kod nestambenih na 10 godina. Ipak, do petine stambenih odnosno do desetine ostalih kredita u svakom tromjesečju moći će odobriti mimo spomenutih ograničenja omjera vezanih uz teret otplate i veličinu kredita naspram vrijednosti založene nekretnine. Taj ‘popust’ u prvom redu vrijedi za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Navedena ograničenja sugeriraju da su ‘na terenu’ uvjeti kreditiranja danas mekši. S tim u vezi u HNB-u navode i konkretne brojke. Lani se, naime, oko trećine stambenih kredita odobrilo uz omjer mjesečnog tereta otplate i dohotka (tzv. DSTI omjer) iznad 45 posto, a u dvije godine prosječan se omjer povećao s 38 posto (2022.) na 41 posto.

Isto tako, kod približno 30 posto stambenjaka iznos kredita premašivao je 90 posto procijenjene vrijednosti založene nekretnine. U slučaju nestambenih kredita udio onih čija mjesečna otplata premašuje 40 posto dohotka je više-manje stagnantan; među lani odobrenim takvih je bilo nešto manje od 30 posto.

U HNB-u su napravili i simulacije učinaka novopostavljenih ograničenja. Prema njima, trebalo bi doći do blagog usporavanja rasta zaduživanja kućanstava, osobito u segmentu nestambenih kredita. Izračuni na kreditima odobrenima od sredine 2023. do sredine 2024. pokazuju da bi godišnja stopa rasta stambenih kredita umjesto ostvarenih 9,2 posto iznosila približno 8,5 posto, a kod nestambenih kredita umjesto 16 približno 12,5 posto. Posljedično bi se trebao smanjiti i udio kredita koji se odobravaju uz relativno blage kriterije, a to znači i manji rizik prekomjernog zaduživanja kućanstava.

Nakon dugog perioda smanjivanja relativnih pokazatelja njihove zaduženosti mjereno omjerom duga kućanstava prema BDP-u (npr. u 2010. je bio na 44 posto, a 12 godina poslije sveden je na 32%), silazni trend je zaustavljen.

Od početka 2023. naročito su se ubrzale godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, koje su s 3,6% krajem 2022. potkraj prošle godine dosegnule 15,9 posto, a u međuvremenu je udio onih koji se neuredno otplaćuju stigao na oko 4 posto. Taj udio bi se s obzirom na znatno veće volumene odobrenih kredita i očekivano usporavanje rasta dohodaka mogao i dodatno povećati, ocjenjuju u HNB-u.

Istodobno, stambeni su krediti rasli nešto sporije – u posljednje četiri godine prosječno oko 10 posto godišnje. No, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju prosječnu ročnost kredita koja se od kraja 2022. produljila s 22 na 24 godine.

Zasad nema promjena
Recentni zbirni podaci o kreditima upućuju na i dalje snažnu potražnju građana. U Erste banci kažu kako je, ukupno gledano, tijekom 2024. banka zabilježila rastuće trendove u segmentu poslovanja s građanstvom, ali i da je vidljiv određeni trend usporavanja. U odnosu na kraj 2023. stanje gotovinskih kredita krajem 2024. bilo je za oko 17 posto veće, a kod stambenih je prošla godina zaključena rastom za oko 10 posto, na 1,6 milijardi eura.

U OTP banci pak kažu kako već nekoliko godina bilježe pozitivan trend potražnje u poslovanju s građanima, koji je izraženiji kod gotovinskih kredita. Predstavljene mjere tek će pokazati utjecaj na trend zaduživanja, ali zasad, kažu, ne primjećuju promjene u ponašanju klijenata potrošača.