Mjere se uvode preventivno, kako bi ublažile nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava i ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Očekuje se da će mjere, koje bi se trebale početi primjenjivati od 1. travnja 2025., blago usporiti zaduživanje kućanstava, i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, umanjujući time ujedno rizike za potrošače i financijsku stabilnost povezane sa snažnom kreditnom aktivnošću. U trenutnim makroekonomskim uvjetima obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, ove mjere istodobno djeluju i u smjeru smanjenja inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom, objavio je HNB na svojim mrežnim stranicama.

11 posto više

Rekordna kreditna zaduženost kućanstava, evo koliko Hrvati duguju

Iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita:

• omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (engl. debt service to income, DSTI) ne smije biti veći od 45% za stambene kredite i 40% za nestambene kredite
• omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (engl. loan to value, LTV) ne smije biti veći od 90%.

Dodatno se ročnost stambenih kredita ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.

Banke će i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20% iznosa stambenih kredita i 10% iznosa ostalih kredita mimo navedenih kriterija. Pritom se iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.

“Svrha je takvih iznimki ublažavanje mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama. Također, iznimke bankama dopuštaju određenu fleksibilnost pri određivanju uvjeta kreditiranja na osnovi detaljnije procjene kreditne sposobnosti potrošača”, naveli su iz HNB-a te podsjetili da su banke i nadalje dužne koristiti se vlastitima, kao i dodatnim propisanim elementima procjene rizičnosti kredita, pri čemu osobito moraju voditi računa o propisima koji reguliraju ovrhu nad novčanim sredstvima potrošača.

Ove su mjere reakcija na rizike povezane sa snažnim rastom kredita kućanstvima, koji se ubrzava još od početka 2023. Pritom se dio kredita odobrava uz relativno blage kriterije, što povećava rizik nastanka poteškoća u njihovoj otplati s mogućim nepovoljnim učincima na financijsku stabilnost. Osobito se ubrzala godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, i to s 3,6% krajem 2022. na 15,9% krajem 2024. Pritom se naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava, pa je udio kredita koji se neuredno otplaćuju iz kohorte gotovinskih nenamjenskih kredita odobrenih 2021. do kraja 2023. dosegnuo približno 4%. Navedeni bi se pokazatelj mogao dodatno pogoršati za novije kredite s obzirom na znatno veće volumene odobrenih kredita i očekivano usporavanje rasta dohodaka. I u segmentu stambenih kredita, koji u posljednje četiri godine rastu po povišenim stopama (prosječno oko 10% godišnje), postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita. Prosječni teret otplate duga povećao se s 38% dohotka tijekom 2022. na 41% dohotka krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita u istom razdoblju produljila se s 22 na 24 godine.

Sve navedeno upućuje na povećanje ranjivosti kućanstava na moguće nepovoljne makroekonomske i financijske šokove, poput smanjenja dohotka ili gubitka posla. U takvim bi uvjetima kućanstva, kako bi mogla i nadalje otplaćivati kredite, morala znatno smanjiti svoju potrošnju. To bi ugrozilo njihov životni standard i nepovoljno se odrazilo na ukupna gospodarska kretanja ili ih suočilo s poteškoćama pri otplati kredita, što izlaže banke riziku gubitaka s mogućim nepovoljnim učincima na cjelokupnu financijsku stabilnost.

Navedenim makrobonitetnim mjerama nastoje se ujednačiti minimalni kriteriji kreditiranja između banaka i spriječiti njihovo pretjerano ublažavanje u uvjetima snažne tržišne utakmice. Time će se smanjiti rizik prekomjernog zaduživanja potrošača, odnosno mogućnost da raspoloživim sredstvima preostalima nakon otplate duga ne mogu pokrivati ni osnovne životne troškove. Uvođenje mjera ujedno će djelovati na smanjenje kreditno financirane potrošnje i tako djelovati u smjeru ublažavanja inflatornih pritisaka. Sve navedeno smanjuje rizik nastanka financijskih neravnoteža koje bi u slučaju makroekonomskih ili financijskih poremećaja događaja mogle destabilizirati financijski sustav i nepovoljno se odraziti na gospodarstvo.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Ograničavanje kriterija kreditiranja čini trajni strukturni element makrobonitetne politike HNB-a. HNB nastavlja pratiti učinak cjelokupnog skupa makrobonitetnih mjera te njihov doprinos očuvanju stabilnosti financijskog sustava i dugoročno održivoga gospodarskog rasta, štiteći interese potrošača i banaka, te će ih po potrebi prilagođavati razvoju sistemskih rizika i općim makrofinancijskim okolnostima.

Povodom uvođenja novih mjera, Hrvatska narodna banka na svojim mrežnim stranicama otvara savjetovanje s javnošću, dostupno na poveznici Otvorena savjetovanja.