U rastućoj inflaciji izgledno je zaoštravanje monetarnih politika uz podizanje ključnih kamatnih stopa središnjih banaka, a to će postupno povećati cijenu novog zaduživanja, kao i teret otplate duga za postojeće dužnike s promjenjivim kamatnim stopama, upozoravaju iz HNB-a.

U priopćenju sa sjednice Savjeta ističe se da eventualne nepovoljne učinke rasta kamata na financijski sustav ublažava dugoročni trend smanjenja ukupne zaduženosti kućanstava i poduzeća uz razmjerno nisku razinu duga kućanstava i mali broj kredita kojima bi otplate mogle znatnije porasti. Usto, rast cijene novog zaduživanja dodatno bi trebalo ublažiti i očekivano uvođenje eura.

Istodobno, u HNB-u ocjenjuju da bi globalno zaoštravanje uvjeta financiranja i povećanje domaćih kamatnih stopa moglo ublažiti neke rizike za financijsku stabilnost koji su jačali u razdoblju niskih kamata; od snažnog zaduživanja privatnog sektora do potraga za rizičnim alternativnim oblicima ulaganja koji nude više stope povrata.

“Takav je i rizik povezan sa snažnim rastom cijena stambenih nekretnina”, podsjećaju. Razvoj sistemskih ranjivosti kontinuirano se nadzire i analizira, a po potrebi i djeluje mjerama u cilju dodatnog jačanja otpornosti banaka.

“Na razini pojedinačnih dužnika pozorno se prate i uvjeti kreditiranja, kako bi se pravovremeno dijagnosticiralo potencijalne izvore sistemskih rizika i uvele odgovarajuće mjere, uključujući i strože uvjete kreditiranja potrošača”, objašnjavaju u HNB-u.

Ipak, u uvjetima kad se velik dio transakcija na tržištu nekretnina ne financira kreditima, mjere makrobonitetne politike imaju ograničen doseg pa je za smanjivanje neravnoteža potrebno zajedničko djelovanje različitih politika.