Domaće gospodarstvo ove godine ponovno kliže u recesiju, no prije predviđen pad BDP-a od 1,6 posto mogao bi biti i veći zbog lepeze rizika koji prijete. Za razliku od vanjskih na koje se ne može utjecati na domaćem terenu ključna opasnost je da fiskalna prilagodba “pobjegne” izvan okvira Zakona o fiskalnoj odgovornosti, što bi narušilo povjerenje kreditora u državne financije i postalo okidač šok-scenarija, nedvosmislena je poruka Hrvatske narodne banke (HNB) Vladi koja upravo pregovora milijarde kuna teške uštede sa sindikatima.

Nakon gotovo četiri godine krize manevarski prostor gospodarske politike je sužen i svodi se na zadržavanje pristupa inozemnom financiranju, stabilnom tečaju i stvaranju uvjeta za rast kada se situacija u okruženju popravi, stoji u HNB-ovoj najnovijoj publikaciji Financijske stabilnosti. “Fiskalnu prilagodbu u većoj mjeri valjalo bi postići na rashodnoj strani proračuna, i to na stavkama, čije smanjenje nosi manje negativne posljedice za rast”, poruka je izvršnoj vlasti. Ako se uštede budu odvijale prema planu, ubrzaju reforme i izbjegnu lomovi u Europi, na potezu su banke. HNB je, naime, primijetio oporavak kreditiranja nekretninskom sektoru zbog čega je bankama poručio da bi se “snažnije trebale usmjeriti na kreditiranje izvoznog sektora koji ima bolju perspektivu za rast”. Osim pogoršavanja dužničke krize u Europi perspektive za rast sužene su zbog pooštravanja uvjeta financiranja banaka zbog čega se kreditiranje privatnog sektora u 2012. znatno smanjilo. Uz to, Vladini potezi fiskalne prilagodbe bili su uglavnom orijentirani na prihodnu stranu proračuna, što je također razlog zašto treba očekivati pad u 2012.

No pritom zabrinjava čitava lepeza neizvjesnosti koje bi mogle ojačati nestabilnosti na financijskim tržištima i dati vjetar u leđa recesiji. To bi moglo biti zaustavljanje reformi u europskim perifernim zemljama, otkrivanje novih dubioza u bankama, presporo reagiranje politike na prelijevanje dužničke krize… Posebna opasnost regiji, pa i Hrvatskoj, prijeti od razduživanja banaka. Ono se dosad na nas relativno blago odrazilo jer su vlasnici imali dobru profitabilnost, a HNB je strogim prudencijalnim mjerama uoči krize “natjerao” banke na stvaranje velike likvidnosti, što je smanjilo njihovu ovisnost o inozemnim izvorima. U ostatku godine teško se može očekivati priljev inozemnoga kapitala te će stoga domaći depoziti morati biti glavni izvor za kreditiranje, ističe regulator. Višegodišnja kriza, rast nezaposlenosti i jačanje švicarskog franka povećali su broj ranjivih kućanstava. U 2011. gotovo 14 posto njih, koje otplaćuje 12 posto ukupnih kredita tog sektora, ocijenjeno je kao ranjivo, što znači da je svako sedmo kućanstvo s poteškoćama vraćalo posuđen novac. Smanjenje zaposlenosti za 5-postotnih bodova uz jednak rast kamata, ili 20-postotno slabljenje kune povećalo bi broj ranjivih kućanstava na 17 posto, izračunao je HNB.