Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

HNB: Izravna inozemna ulaganja u prvom polugodištu 426,9 milijuna eura

Autor: Poslovni.hr/Hina
09. listopad 2013. u 16:25
Podijeli članak —
Photo: Marko Lukunic/Vecernji list

Još su dvije djelatnosti u prvom polugodištu zabilježila ulaganja nešto veća od 50 milijuna eura – proizvodnja hrane i pića 59,5 milijuna eura te građevinarstvo 54,3 milijuna eura.

 Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvom su polugodištu ove godine iznosila 426,9 milijuna eura, najviše su u tom razdoblju investirali ulagači iz Njemačke 127,7 milijuna eura, a djelatnost koja je privukla najviše ulaganja su pošte i telekomunikacije s iznosom od 105,9 milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci koje je danas objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Središnja banka u statistici izravnih inozemnih ulaganja ne daje usporedbu s istim razdobljem prošle godine, a po ranije objavljenim podacima iz platne bilance u prvom se polugodištu ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježi rast ukupnih ulaganja za 7,4 posto.

 Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvom su polugodištu ove godine iznosila 426,9 milijuna eura, najviše su u tom razdoblju investirali ulagači iz Njemačke 127,7 milijuna eura, a djelatnost koja je privukla najviše ulaganja su pošte i telekomunikacije s iznosom od 105,9 milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci koje je danas objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Središnja banka u statistici izravnih inozemnih ulaganja ne daje usporedbu s istim razdobljem prošle godine, a po ranije objavljenim podacima iz platne bilance u prvom se polugodištu ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježi rast ukupnih ulaganja za 7,4 posto.

Po podacima iz platne bilance, nakon višestrukog rasta izravnih inozemnih ulaganja u prvom tromjesečju, s 81 milijuna eura u prvom kvartalu prošle na 505,7 milijuna eura u prva tri mjeseca ove godine, u drugom je tromjesečju ove godine zabilježen odljev, odnosno minus od 78,8 milijuna eura, naspram priljeva od 316,3 milijuna eura u istom lanjskom razdoblju. To je smanjilo i ukupna inozemna izravna ulaganja na 426,9 milijuna eura u prvom polugodištu te usporilo rast na međugodišnjoj razini na 7,4 posto.

Podaci HNB-a pokazuju da su u prvom polugodištu ove godine vlasnička ulaganja iznosila 59,9 milijuna eura, kod zadržanih zarada bilježi se odljev od 37 milijuna eura, a na ostala ulaganja odnosi se oko 404 milijuna eura.

Prema statistici inozemnih izravnih ulaganja po djelatnostima, u prvom je polugodištu najviše ulaganja bilo u djelatnosti pošta i telekomunikacije, u iznosu od 105,9 milijuna eura, a slijedi poslovanje nekretninama s ulaganjima od 60,9 milijuna eura.

Još su dvije djelatnosti u prvom polugodištu zabilježila ulaganja nešto veća od 50 milijuna eura – proizvodnja hrane i pića 59,5 milijuna eura te građevinarstvo 54,3 milijuna eura.

Nekoliko djelatnosti, prema statistici središnje banke, u prvih šest mjeseci ove godine bilježi odljeve, a ti su minisi najizrazitiji u trgovini motornih vozila, popravku motornih vozila, od 123,5 milijuna eura, te u bankarskom sektoru koji bilježi odljev u iznosu od 40,6 milijuna eura.

Statistika po zemljama pokazuje da su u prvom polugodištu u Hrvatsku najviše uložili investitori iz Njemačke, 127,7 milijuna eura.

Slijede ulagači iz Nizozemske s iznosom od 60,2 milijuna eura, Francuske 33,3 milijuna eura te ulagači iz Australije s 30,2 milijuna eura izravnih ulaganja u prvih šest mjeseci.

Po podacima HNB-a, u razdoblju od 1993. do kraja lipnja ove godine inozemna su izravna ulaganja iznosila 27,3 milijarde eura.

U tom su razdoblju stranci najviše ulagali u financijsko posredovanje odnosno u bankarski sektor gdje su ulaganja u proteklih 20 i pol godina dosegnula iznos od 8,7 milijardi eura.

Po djelatnostima slijede trgovina na veliko i posredovanje u trgovini s ulaganjima od gotovo 2,7 milijardi eura, poslovanje nekretninama s 1,9 milijardi eura, pošta i telekomunikacije s 1,8 milijardi eura i proizvodnja naftnih derivata s ulaganjima od 1,7 milijardi eura.

Najviše su u Hrvatsku od 1993. investirali ulagači iz Austrije (nešto više od 7 milijardi eura), a slijede ulagači iz Nizozemske (4,1 milijarda eura), Njemačke (3,2 milijarde), Mađarske (2,4 milijarde eura) i dr.

Autor: Poslovni.hr/Hina
09. listopad 2013. u 16:25
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close