Prvi paket mjera koji je Vlada zbog koronakrize namijenila za pomoć gospodarstvu u cilju zaštite radnih mjesta i osiguranje likvidnosti procijenjen je na oko 40 milijardi kuna, što znači 10 posto BDP-a.

Pita li se poduzetnike, od kojih je velik dio suočen s blokadom poslovanja neizvjesna trajanja, pomoći nikad dosta, a osim što zagovaraju izdašniju podršku i u pogledu isplata plaća i pitanja državnih nameta, mnogima je sama činjenica da se paket sastoji od 63 mjere znak da će u provedbi problem biti i višak administriranja.

U tom smislu veoma je važno kako će funkcionirati provedba dijela mjera u domeni banaka vezanih ponajprije uz odgode plaćanja i moratorije na kredite (poduzetnicima, a potom i građanima), jer od ukupno procijenjene “težine” prve runde mjera na njih se odnosi oko 17 milijardi kuna.

A klijenti ostaju takvi

Hrvatska narodna banka (HNB) u petak je izašla s priopćenjem o prilagodbi pristupa superviziji kreditnih institucija, kojim se fleksibilizira regulatorni okvir za odgode plaćanja i moratorije na kredite u skladu sa stajalištima Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Europske središnje banke (ESB).

“Kreditna institucija može odgoditi obveze plaćanja ili na drugi način restrukturirati kreditne obveze i odobriti nove kredite za postojeće i nove izloženosti prema svojim urednim klijentima koji su 31. prosinca 2019. bili klasificirani kao A klijenti (a krajem prošle godine takvih je bilo više od 90 posto) čije je poslovanje već pogođeno ili će biti pogođeno pandemijom koronavirusa, a sve s ciljem izbjegavanja daljnjeg pogoršavanja financijskog stanja klijenata”, ističu iz središnje banke.

U tom razdoblju te će klijente moći i dalje klasificirati kao A klijente, što znači da za plasmane njima ne moraju izdvajati rezervacije. Dakle, HNB bankama time omogućuje da za naplatu duga svojih dužnika koji u tri mjeseca, počevši od travnja 2020., ne podmire tri rate kreditnih obveza, ne pokreću mjere prisilne naplate (ovrhe, instrumente osiguranja), uključujući i tvrtke i fizičke osobe zaposlene kod tih poduzetnika.

Kako ističu u HNB-u, “sve navedene mogućnosti odgode obveze plaćanja, restrukturiranja kreditne obveze ili odobravanja novih kredita za poduzetnike i fizičke osobe odnose se isključivo na namjensko financiranje održavanja kontinuiteta poslovanja klijenta i radnih mjesta te financiranje nepredviđenih troškova poslovanja nastalih zbog pandemije koronavirusa i trajat će do 31. ožujka 2021. godine”.

Akademija Prodajni Mindset

Iskusni stručnjak Vedran Sorić otkriva kako (p)ostati uspješan, pogledajte i poslušajte!

Veća produktivnost

Zašto je ovo najbolje ulaganje u 2026.

Moraju preinačiti odluke

S tim u vezi središnja banka odgađa i neke svoje supervizorske aktivnosti, poput testiranja otpornosti banaka na stres ili izravnih nadzora poslovanja.

Hrvatska narodna banka će, usto, poslovnim bankama naložiti i zadržavanje prošlogodišnje neto dobiti, a od njih, kažu, očekuju i da se “primjereno prilagode isplati bonusa, otpremnina i slično”. Vodeće banke koje su već sazvale održavanje skupština uglavnom su predložile isplatu glavnine lanjske dobiti, što znači da bi u narednom razdoblju trebale preinačiti svoje prijedloge.

S obzirom na visoku razinu kapitaliziranosti i likvidnosti naših kreditnih institucija u cjelini, u HNB-u podcrtavaju da bi ispunjenje supervizorskih očekivanja trebalo ublažiti negativan utjecaj pandemije koronavirusa na gospodarsku aktivnost, a poručili su još jednom i da će nastaviti sa svojim monetarnim mjerama za osiguranje stabilnosti poslovanja kreditnih institucija.