Predloženi, zakašnjeli rebalans proračuna nastavak je dosadašnjeg kontinuiteta sitnih reformskih pomaka i parcijalnih ušteda, a izostaje proaktivna uloga u poticanju gospodarskog rasta, ocjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Pozitivan je pomak što se rebalans ipak temelji na realnijim makroekonomskim pretpostavkama od prethodnih planova, računajući s padom BDP-a u ovoj godini za 0,7 posto, navodi se u aktualnom osvrtu HGK na prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna kojega je Vlada s današnje sjednice uputila Saboru.

Iz Komore napominju kako je rebalans državnog proračuna bio nužan s obzirom na znatna odstupanja u ostvarivanju prihoda i rashoda zbog izostanka gospodarskog rasta, nepredviđenih troškova šteta od poplava, ali i nepotpunog planiranja određenih rashoda.

No, smatraju kako se rebalansu pristupa dosta kasno pa se njegova uloga svodi tek na preraspodjelu sredstava između proračunskih korisnika, a izostaje proaktivna uloga koju je mogao imati u poticanju gospodarskog rasta i sprječavanju razvoja nepovoljnih tendencija koje ugrožavaju ostvarivanje ciljeva ekonomske politike.

Rebalansom su korigirani na niže ukupni prihodi državnog proračuna za 2,6 milijardi kuna (na 114,5 milijardi kuna), a istodobno su smanjeni i ukupni rashodi za pola milijarde kuna, do iznosa od 130,1 milijarde kuna.

Rezultat 2,2 posto manjih prihoda i 0,4 posto manjih rashoda je deficit državnog proračuna od 15,6 milijardi kuna, što je 2,1 milijardu kuna više nego što je bilo planirano.

Ovako visok deficit državnog proračuna, koji je praktički zadržan na razini ostvarenja iz prethodne godine, primarno je rezultat nespremnosti za dublje zahvate na rashodnoj strani proračuna, smatraju u HGK.

Stoga se glavnina rješenja i nadalje traži na prihodnoj strani, što rezultira dodatnim opterećenjem poduzetništva i stanovništva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Načelno, veliki se dio ušteda temelji na smanjenju rashoda za nabavu nefinancijske imovine, odnosno na smanjenju investicija. Time je znatno umanjen najavljivani doprinos države i javnih poduzeća poticanju ukupne investicijske aktivnosti koja je nužna za izlazak gospodarstva iz recesije.

Ovaj rebalans proračuna, zaključuju u HGK, nastavak je dosadašnjeg kontinuiteta sitnih reformskih pomaka i parcijalnih ušteda koje po svom obujmu i nisu mogle imati znatniji makroekonomski učinak.

Ističu kako je učinkovit pomak moguć jedino ukoliko se ozbiljno pristupi dubokim strukturnim reformama koje će omogućiti zdravo i dugoročno održivo smanjenje proračunskih rashoda i time otvoriti mogućnost za porezno rasterećenje gospodarskih subjekata i stanovništva.