Energetska je tranzicija nužna, no ona se ne može dogoditi preko noći, upozorava Hrvoje Glavaš, direktor Strateških operacija i javnih poslova INA-e, na konferenciji Poslovnog dnevnika Energetski put u održivu budućnost. Na panelu Nafta, plin i nuklearna energija u kontekstu zelene tranzicije, Glavaš kaže da je svaki korak u tranziciji pitanje društvenog dogovora i cijene koju smo voljni platiti. U tom smislu Glavaš navodi tri različita pristupa najvećih svjetskih igrača – SAD-a, Kine i Europe te upozorava da je pristup koji je odlučila provoditi Europska unija apsolutno najštetniji za industriju. “Europa vrši najveći pritisak na industriju te penalima i različitim regulativama nalaže industriji da se mora transformirati. Mislim da to nije dobro rješenje”, ističe Glavaš.

Veliki je pritisak energetske tranzicije i na našoj najvećoj energetskoj kompaniji – HEP-u. Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a, ističe da je plan do 2050. u potpunosti transformirati i dekarbonizirati HEP. Navodi i da pred Hrvatskom stoji ogroman posao jer ćemo morati izgraditi elektroenergetsku mrežu koja će omogućiti prijenos obnovljivih izvora energije. Otkriva i da HEP razmišlja o sudjelovanju u izgradnji novog bloka NE Krško. “Sutra o suradnji imamo sastanak s kolegama iz NE Krško”, najavljuje predsjednik Uprave HEP-a.

Na panelu Nafta, plin i nuklearna energija u kontekstu zelene tranzicije Poslovnog dnevnika sudjelovao je i Saša Medaković, član Uprave Nuklearna elektrana Krško, koji potvrđuje da se između Hrvatske i Slovenije vode razgovori o izgradnji novog bloka elektrane iz koje Hrvatska dobiva 15 posto električne energije. Medaković ne smatra pametnim potez Njemačke da izgasi svoje nuklearke.

Sabina Škrtić, članica Uprave Enna grupa, također upozorava na razne probleme EU politika i pritisak na prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Ističe tako da već imamo žrtve agresivnog smjera tranzicije, a to je njemačko gospodarstvo te upozorava na brojna otvorena pitanja. “Postavlja se pitanje donosi li energetska tranzicija povećanje konkurentnosti ili smanjene, kao i mogu li građani platiti tranziciju ili ne mogu. Što ćemo koristiti umjesto nafte i plina? Imamo li spremne prijenosne sustave obnovljivih izvora energije? Sve su to pitanja na koja nemamo odgovore, niti na razini EU-a niti na razini Hrvatske. Hrvatska i EU moraju odlučiti što im je bitnije – konkurentnosti i industrija, životni standard građana i energetska sigurnost ili energetska tranzicija pod svaku cijenu”, upozorava i postavlja pitanja Škrtić.

Škrtić pritom navodi i da Enna posljednjih sedam godina intenzivno gradi sustav energetske samoodrživosti, odnosno ulaže u obnovljive izvore energije. Međutim, upozorava, u realizaciji se projekata susreću s mnogim izazovima. Spominje stoga primjer investicija u geotermalne izvore te navodi da bi geotermali trebali biti proglašeni strateškim energentom.

“Ulaganje u geotermalnu energiju iziskuje strašno velike investicije, i to od 10 od 15 milijuna eura u samo jednu bušotinu. Međutim, niti jedan investitor neće ulagati u samo jednu ili dvije bušotine već u njih više. Time dolazimo do investicije od minimalno 40 ili 50 milijuna eura, i to samo u istražnu fazu. Istovremeno, banke investitore u ovim projektima ne žele pratiti. Bez dobro posloženog subvencijskog postupka države ulaganja u geotermale neće biti atraktivna niti jednom investitoru”, ističe Škrtić predlažući osnivanje energetskog Think tanka u Hrvatskoj.

Unatoč okretanju Europe prema obnovljivim izvorima energije Jadranski naftovod, Janaf, i dalje povećava kapacitete transporta nafte, posebno na terminalu Omišalj, kaže Stjepan Adanić, predsjednik Uprave Janafa. Ipak, i ova kompanija, koja se bavi transportom nafte, razmišlja i ima strategiju kako provesti energetsku tranziciju.

“Do 2030. iz naftne želimo prijeći u energetsku kompaniju. Naš je cilj da proizvodimo onoliko energije koliko i trošimo. U tome smo fokusirani na solare, vjetar i geotermale”, ističe Adanić kritizirajući pritom svoje prethodnike. Kaže tako da bi bilo dobro da su već i oni razmišljali o energetskoj tranziciji Janafa pa kompanije danas ne bi bila pod velikim pritiskom.

Ivan Fugaš, direktor LNG-a Hrvatska, navodi pak da je plin važan prijelazni energent. Zbog te prijelaznosti ali i energetskih problema nastalih zbog rata u Ukrajini, Vlada je prošle godine donijela odluku o povećanju kapaciteta LNG-a. Ističe i da je do 2037. LNG zakupljen, a hoće li biti i nakon toga ne želi kalkulirati. “Trenutno je interes jako velik, ali plinsko tržište je posljednjih godina pokazalo veliku nepredvidljivost. Na nama je da omogućimo infrastrukturu no dok ne potpišemo ugovore ne možemo govoriti kakav će biti interes”, ističe Fugaš.

Grzegorz Janzen, CEO, Butan plin Adriatic Regija SHVE Oil & Energy, ističe da se investitori po pitanju ulaganja u obnovljive izvore energije nalaze u nezahvalnoj situaciji. S jedne strane, kaže, države i društva imaju svoja očekivanja dugoročnih investicija, a s druge strane investitor uvijek mora razmišljati o dobrom balansu ulaganja i isplativosti. “To traži konsenzus države, društva i investitora te mora postojati balans kako trošak energetske tranzicije ne bi bio prevelik za društvo”, ističe Janzen.

Bjelovar će 2027. godine pola grada grijati na geotermalnoj energiji

Na panelu ‘Skriveni potencijali geotermala’ raspravljalo se o važnosti geoterminala koje Hrvatska tek treba otkriti. Posebice kad je u pitanju korištenje geoterminala od strane poslovne i lokalne zajednice, te kolika je svjesnost države o geotermalnoj energiji. Uz to, raspravljalo se o tome kolika je važnost geotermalne energije u hrvatskom energetskom miksu. Na panelu su sudjelovali: Dragutin Domitrović, direktor IGeoPen, Tomislav Đurić, stariji istraživač u Odjelu za OIE, klimu i zaštitu okoliša na Energetskom institutu Hrvoje Požar, Dario Hrebak, bjelovarski gradonačelnik, Ana Lazo, direktorica Geotermalne energije i novih energija u INA-i, Damir Mandić, karlovački gradonačelnik i Matija Posavec, župan Međimurske županije.

Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak  dao je kratku izjavu za medije prije samog panela u kojoj je kazao kako će Bjelovar 2027. godine pola grada grijati na geotermalnoj energiji.

“Bjelovar već ima bušotinu. Napravili smo radove, a zajedno s norveškom vladom i Ministarstvom regionalnog razvoja smo bušotinu je financirali  Ima odličnu temperaturu 83 stupnja u ležištu i upravo smo u fazi traženja dozvola za eksploataciju. Cijela procedura je trajala 3-4 godine’’, kazao je Hrebak.

Mandić je kazao kako je geotermalna energija u gradu koji vodi tema svakih izbora i napominje kako je na iskorištavanju geotermalne energije Karlovac počeo ozbiljnije raditi 2018. godine kad su osigurali norveška sredstva.

”Sad smo u fazi pripreme bušiteljskog prostora. Na početku je Grad Karlovac samostalno preko svog trgovačkog društva Geotermika ušao u cijelu proceduru koju je trebalo odraditi da bi došli do koraka početka bušenja i kasnije iskorištavanje geotermalne energije. Uložili smo oko milijun eura vlastitih sredstava’’, izjavio je Mandić.

Gradonačelnik Karlovca napominje kako je on otvoren ideji da financijski rizik geotermalne elektrane podijeli s privatnim investitorom. Ana Lazo istaknula je kako se u INA-i smatraju konkurentnim i stručnim za razvijanje geotermalnog biznisa u Hrvatskoj baš zato što se već 60 godina bave istraživanjem nafte i plina, kao i bušotina koje mogu poslužiti za crpljenje geotermalne energije. Naglasila je i INA-no iskustvo u području geotermalnih istraživanja i kako je INA dobila dozvolu za istraživanje dva geotermalna prostora – područje Lešća i Međimurje 5.

“Snažno smo krenuli s aktivnostima, trenutno prikupljamo dozvole. Nešto što bi voljela naglasiti je da geotermalna istraživanja nose velik rizik i nisu jeftina. INA se fokusira na proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora, a u sekundarnom procesu i za potrebe geotoplinarstva’’, pojasnila je Lazo.

Energetski institut Hrvoje Požar bavi se svi aspektima vezanim za energetiku, a Đurić naglašava kako je ova ustanova još 1998. prepoznala hrvatski geotermalni potencijali i napravili istraživanje korištenja geotermalne energije.

“Najviše smo ponosni na projekt ‘Energija i klimatske promjene’ koji je namijenjen lokalnim zajednicama koje same nemaju kapaciteta. Riječ je o pet milijuna eura bespovratnih sredstava kako bi dobili potrebnu dokumentaciju i za konkretne infrastrukturalne radove’’, kazao je Đurić.

Bjelovarski gradonačelnik vjeruje kako će grad koji vodi biti putokaz drugima i kako će primjer Bjelovara dovesti do smanjenja rizika investiranja u geotermalnu energiju u očima građana, investitora i banaka.

“Na našoj bušotini očekivali smo 10 do 15 litara u sekundi, a dobili smo čak 30 litara u sekundi. Planiramo grijati prvenstveno staklenike, a brzo nakon prve pokrenuli smo i postupak za druge dvije bušotine u samom centru Bjelovara s kojima planiramo grijati pola grada’’, opisao je postupak korištenja u Bjelovaru Hrebak.

Naglasio je kako je najvažnije što će se otvoriti radna mjesta, te naglasio da će kako postoje dvije sjajne domaće kompanije u ovom području INA i Crosco, te nema potrebe za stranim tvrtkama da se pokrene geotermalna priča u RH. Hrebak smatra kako imamo sve osim političke volje.

Domitrović je naglasio još jednu veliku prednost geotermalne energije u usporedbi s drugim obnovljivim energijama poput solarni i vjetroelektrana, a to je da geotermalne elektrane zahtijevaju puno manje mjesta, a zauzeće prostora u planiranju korištenja obnovljivih izvora energije nije mala stvar.

Lazo smatra kako je trenutno najveći izazov na ovom području birokratski, jer cijeli proces zahtijeva vrijeme i stručnost, no INA je spremna razvijati geotermalnu energiju i geotermalni biznis i tako sudjelovati u toj pozitivnoj i zelenoj priči. Mandić vjeruje kako je suradnje iznimno bitna i tuđa iskustva u iskorištavanju geotermalne energije mogu biti korisna.

“To su enormni iznosi i procedura. Vjerujem da ćemo nekako projekte morati podijeliti u manje koje će biti lakše izvesti’’, predložio je karlovački gradonačelnik. Edukacija je važna, a Đurić vjeruje kako je onima koji su zainteresirani za geotermalu dostupno jako puno izvora, pa tako i Energetski institut Hrvoje Požar. Direktor IGeoPen naglasio je važnost suradnje privatnog i javnog sektora na pitanju geotermalne energije, s čim se slaže i Lazo koja je rekla: “Jedno bez drugog ne ide. Geotermalna energija svako se može smatrati velikim doprinosom energetskom miksu. INA podupire snažan iskorak u potvrdi geotermalnih potencijala u Hrvatskoj. O konkretnim brojkama još ne možemo, jer su istraživanja u tijeku, ali podupiremo lokalnu zajednicu i nova radna mjesta. Razvojem geotermala možemo smanjiti cijene energenata u budućnosti.’’

INA-u je pohvalio i Đurić koji je naglasio kako geotermalnu poziciju koju imamo sada imamo uvelike zahvaljujući INA-i koja svojom ogromnom bazom podataka olakšava ulaženje u geotermalne projekte i istraživanje geotermalne energije.