Mađarski Mol u srijedu je potvrdio da na Glavnoj skupštini Ine sredinom svibnja kani podržati prijedlog Uprave i NO-a da se lanjska dobit Ine u cijelosti zadrži i iskoristi za investicije. Budući da je Vlada nedavno donijela drukčiju odluku, da će tražiti da se iz profitabilnih tvrtki u (su)vlasništvu države povuče barem polovica dobiti, na Ininoj skuštini bi moglo biti preglasavanja.

U većini drugih poduzeća od kojih se slijedom odluke Vlade očekuje približno milijarda kuna za državni proračun to nije pitanje preglasavanja. Iz dobiti HEP grupe tako će se vjerojatno povući nešto manje od pola milijarde kuna dobiti iako su joj za ovu godinu kapitalna ulaganja povećana sa 1,6 na 2,6 milijardi, uz plan da se financiraju vlastitim sredstvima, naknadama i kreditima. No, nakon što je HEP prošli mjesec vratio 50 milijuna eura kredita Citibanku, kratkoročne su mu obveze praktički ‘nula’, a s 5 milijardi kuna dugoročnih obveza je umjereno zadužena kompanija. Janaf je predvidio čak triput veća kapitalna ulaganja nego lani, ali kako u financiranju Janaf ima ultrakonzervativnu politiku (koeficijent zaduženosti 0,05) ni u njegovu slučaju povlačenje dijela dobiti ne bi trebalo biti problem.

Ina je visoko zadužena kompanija, iako su se i njezini omjeri zaduženosti s lanjskim poboljšanjem operativnog poslovanja malo popravili. No, pitanje povlačenja polovice dobiti Ina grupe trenutno je ionako intrigantnije u kontekstu raspoloženja najvećeg dioničara. Glasnogovornik Mola Domokos Szollar izjavio je da u Molu vjeruju kako će se lanjska dobit “iskoristiti za budućnost, a ne za danas”. Za kompaniju i njezine dioničare, kaže, sad je prava stvar povećanje vrijednosti kompanije ustrajanjem na investicijama i razvoju. “Vrijeme je sjetve a ne žetve”, slikovito je prisnažio. U odlučivanju o raspodjeli dobiti dioničarima je svakako jedno od važnijih pitanja postoje li investicijski i razvojni planovi zbog kojih bi se na račun buduće vrijednosti kompanije danas odrekli dividende. Načelni argumenti ‘molovaca’ u tom smislu imaju logike. Konkretne brojke, međutim, nisu tako uvjerljive. Potkraj ožujka usvojen je poslovni plan Ine koji za 2011. predviđa znatno manje kapitalnih ulaganja nego lani kad su bila nešto manja od 3 milijarde kuna.

Pritom su i lani “zbog prilagođavanja investicijskog proračuna tržišnim okolnostima i financijskom položaju” ulaganja osjetno smanjena (godinu prije 4,5 milijardi). Ali lanjsko smanjenje nije bilo na štetu važnijih projekata, kažu u Ini. Na upit o tome koliki je CAPEX predviđen poslovnim planom za 2011. odgovorili su nam tek da će “ulaganja biti prilagođena uvjetima na tržištu, postojećim projektima te generiranju sredstava iz vlastitih izvora”. Prema neslužbenim pak izvorima, za 2011. plan predviđa znatno manje kapitalnih ulaganja – tvrdi se oko dvije milijarde kuna. U istraživanje i proizvodnju nafte i plina planirani je CAPEX 230 milijuna USD dok je lani iznosio 270.

No, kapitalna ulaganja u rafinerije bi se mogla smanjiti znatno jače. Ostaje nadati se da će dioničari do skupštine ipak nešto više saznati o planovima ulaganja. Oni se ne čine jako ambicioznima, a upućeniji kažu kako bi u pogledu isplate dividende idućih nekoliko godina moglo biti sve više razloga za isplatu, barem ako je suditi prema projekcijama dobiti. Navodno je već za 2013. planirana dobit od 5,5 milijardi kuna, što osim pretpostavki kretanja cijene nafte može govoriti i velikim očekivanjima od Sirije, ali i o neambicioznim ulagačkim planovima. Sirija i danas stvara znatan dio dobiti Ine te umnogome utječe na njezinu likvidnost, pa je s obzirom na tamošnje nestabilnosti Sirija Ini i značajan izvor rizika.