EN DE

HDZ: Prijedlog zakona diskriminira građane s kreditima u kunama i eurima

Autor: Poslovni.hr/Hina
07. studeni 2013. u 16:20
Podijeli članak —
Martina Dalić; Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Naglasio je da su banke, u međuvremenu, ostvarile super profite, dok je kredite u kojima je netko podigao 100.000, a sada treba vratiti 140.000 nazvao licencom za sklapanje zelenaškog ugovora.

Premda su SDP-ovi zastupnici i ministar financija Slavko Linić isticali da prijedlog izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju štiti sve građane, bez obzira imaju li kredit u 'švicarcima', eurima ili kunama jer ne dozvolja samovoljno i paušalno dizanje kamatne stope, iz HDZ-a su upozorili da taj prijedlog diskriminira građane koji imaju kredite u kunama i u eurima u odnosu na dužnike u 'švicarcima'.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

"Taj zakon nesporno će dužnike u švicarskim francima dovesti u bolji položaj u odnosu na onaj koji imaju dužnici u eurima i u kunama. I to je problem. Ministre, što će se učiniti za te dužnike jer svoje kredite jednako tako ne mogu otplaćivati i socijalno su ugroženi", upitala je Martina Dalić (HDZ).

Premda su SDP-ovi zastupnici i ministar financija Slavko Linić isticali da prijedlog izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju štiti sve građane, bez obzira imaju li kredit u 'švicarcima', eurima ili kunama jer ne dozvolja samovoljno i paušalno dizanje kamatne stope, iz HDZ-a su upozorili da taj prijedlog diskriminira građane koji imaju kredite u kunama i u eurima u odnosu na dužnike u 'švicarcima'.

"Taj zakon nesporno će dužnike u švicarskim francima dovesti u bolji položaj u odnosu na onaj koji imaju dužnici u eurima i u kunama. I to je problem. Ministre, što će se učiniti za te dužnike jer svoje kredite jednako tako ne mogu otplaćivati i socijalno su ugroženi", upitala je Martina Dalić (HDZ).

Pritom je ocijenila da se oni koji imaju kredite u eurima i u kunama sada osjećaju "poprilično glupo" jer o njima predlagač zakona ne brine, a takvo diskriminiranje među građanima nije dobro. Navela je da među 290.000 'blokiranih' građana, njih 56.000 ima partije kredita u švicarskim francima, a ostali sigurno čine oni s kreditima u eurima i sa stambenim kreditima u kunama te da je među njima velik broj i onih koji su ostali bez posla pe ne kogu vraćati ni ratu od 150 ni ratu od 1500 kuna.

Draženko Pandek (SDP) rekao je da je svojedobno imao kredit u eurima i da se osjećao "iskorišteno" kad je banka svojevoljno uvećala kamatnu stopu što sad neće biti moguće. Činjenica je, kazao je, da će najpovljniji učinici biti za one koji imaju kredite u švicarcima, ali to je i prirodno jer su oni "ostali na cjedilu" i nužno ih je zaštititi. "Štite se i ostali, ali ne u tolikoj mjeri", dodao je.

Naglasio je da su banke, u međuvremenu, ostvarile super profite, dok je kredite u kojima je netko podigao 100.000, a sada treba vratiti 140.000 nazvao licencom za sklapanje zelenaškog ugovora.

Ivan Šuker (HDZ) smatra pak da prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju neće biti od velike pomoći ni onima koji imaju kredite u švicarcima jer im je zbog povećanja tečaja glavnica ostala vrlo visoka.

"To u konačnici neće pomoći građanima koji imaju kredite u 'švicarcima', neće pomoći novoj rijeci nezaposlenih niti će promijeniti loše makroekonomske prognoze Hrvatske", ocijenio je Šuker i dodao kako bi bilo pametnije da se rasprava danas odgodila dok se ne definira najnoviji prijedlog banka.

Iz HDSSB su najavili da će podržati prijedlog, baš kao i nezavisni zastupnici Ivan Grubišić i Damir Kajin koji smatraju da ide u korist građana koji ne mogu vraćati svoje kredite te da ministar financija ima dobru namjeru uvesti red u ovu problematiku.

"Točno je da će banke pretrpjeti pad prihoda, ali one svih ovih godina nisu marile za sudbinu Hrvatske. Što je Hrvatskoj išlo lošije, to je nekome u upravama banaka išlo bolje", rekao je Kajin ocjenjujući da su očigledno radili po logici 'dok nekome ne smrkne, drugome ne svane'.

Podsjetio je da su, kako piše jedan dnevni list, četiri predsjednika uprave četiri banke od 2008. podijelili 55 milijuna kuna bonusa, a da su od početka krize banke podijelile ukupno 836 milijuna kuna bonusa.

Autor: Poslovni.hr/Hina
07. studeni 2013. u 16:20
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close