Pred izbore uvijek imamo cikluse kad javni sektor želi izboriti veće plaće, a kad izbori prođu četiri godine nema ih nigdje. HUP neće svoje radnike izvoditi na ulice jer je svaki dan nerada gubitak za nas i za državu, ali ako dođe stani-pani i mi možemo na ulicu, iako smo za dijalog argumentima", rekla je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a na tradicionalnoj konferenciji udruge Ingra-DET, koja je u četvrtak u Düsseldorfu okupila pedesetak gospodarstvenika i predstavnike nekoliko hrvatskih ministarstava, a glavna tema je bio rad i izvoz hrvatskih tvrtki u Njemačkoj i ostalim zemljama EU. 

"Kad se govorilo o produljenju radnog vijeka do 67. godine života, radnici iz javnog sektora su se pobunili, a što se HUP-a tiče tu je falila jedna rečenica – da 'radnik uz suglasnost s poslodavcem može raditi i do 68. godine'. Zato smo se digli na zadnje noge, jer u tim godinama postoji opasnost od ogromnih troškova zbog bolesti. HZZO je sam rekao da 40% bolovanja traje neopravdano dugo, dakle da su lažna, a mi nemamo za to budžet. Loš je i prijedlog prema kojem svi oni koji će raditi nakon 65. imaju 20 posto veću plaću, što je velika nepravda prema onima koji tad više nisu u stanju raditi, a imaju puni radni staž", upozorila je šefica HUP-a. 

"Poslodavci već godinama ukazuju na ozbiljnost uvođenja dubinskih reformi tamo gdje se najviše opterećuje budžet. Ove godine smo se napokon uhvatili u koštac s obrazovanjem, jer djeca koja izlaze iz škola nisu sposobna za rad. Ne valja i odredba da tvrtke s više od 250 radnika ne mogu povlačiti sredstva za obrazovanje djece, čime se kažnjavaju oni koji najviše zapošljavaju", dodala je Deranja. 

Nadovezao se Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja rekavši kako "Hrvatskoj trebaju promjene, drastični rezovi i čvrste odluke. Svi pričaju kako žele reforme, ali kad krenemo u njih, dočekaju nas otpori i tisuće razloga zašto se nešto ne može. Dobar dio poslodavaca godinama se nosio s krizom, zbog nedostatka posla i nesigurne naplate posla. Sada posla ima, samo za projekte energetske obnove preko Ministarstva i graditeljstva i prostornoga uređenja generira se više od pet milijardi kuna u građevinskom sektoru", rekao je Štromar.

Zoran Andročec, direktor Ingra-DET ustanovio je da "HBOR ne radi ništa i zato smo ovdje u Njemačkoj. Ovdje su bolje škole, brže i pravednije se sudi i viša je razina socijalne sigurnosti", rekao je šef poslovnog udruženja najvećih hrvatskih industrijskih tvrtki s ciljem pružanja investicijskih projekata i usluga u inozemstvu, a čijih je 40 članica lani u Njemačkoj, gdje zapošljavaju 2000 ljudi, ostvarilo 100 milijuna eura prihoda.

"Naši poslodavci žele da radnici ostanu hrvatski državljani, da nemaju potrebu za selidbom u neku od razvijenijih europskih zemalja. Cilj nam je da se nakon odrađenog posla vrate obiteljima u Hrvatsku sa zarađenom plaćom, ali i novim znanjima i iskustvom", objasnio je Andročec. Dodao je kako u Njemačkoj čak 80.000 hrvatskih državljana prima socijalnu pomoć, te još 30.000 njih u Austriji, "a zbog takvih nametnika Austrijanci sada vrlo pažljivo gledaju kako će otvarati tržište za hrvatske radnike".

'Krajnji je čas da otiđu'

U javnom sektoru ima viška ljudi
Ivan Domagoj Milošević, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove, rekao je da bi ubuduće više kohezijskih sredstava država trebala namijeniti privatnom sektoru, a ne javnom, te da je "krajnji čas da jedan dio zaposlenika iz javnog sektora, gdje su višak, otiđe privatnicima koji traže ljude po cijelom svijetu".

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost