U intervjuu sa Sinišom Hajdašem Dončićem. ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture, Mislav Šimatović je u sklopu Poslovnog uzleta grada Pregrade razgovarao o ulaganjima u infrastrukturu koja su temelj gospodarskog razvoja.

Na pitanje koliko ulaganje u promet utječe na rast BDP-a, moglo se čuti da se na razini zemalja članica Europske unije primjećuje korelacija ulaganja i porasta broja zaposlenih u građevinskom sektoru. „Još iz teorijskih djela mislioca koji su se bavili ekonomskim razvojem i rastom vidljivo je da je ulaganje u primarnu fizičku infrastrukturu preduvjet gospodarskog razvoja. Teorijski je dio podloga praksi što se tiče infrastrukture. Iako je navedeno nužan faktor za ekonomsku aktivnost, u nekim regijama je doživjelo potpuni debakl, ali to ionako ovisi o pristupu i stvaranju.“ Ministar Dončić potvrdio je da je za vrijeme njegova mandata u cestogradnju uloženo otprilike 1,7 milijardi kuna, te da s projektima idu dalje.

Gradska, prigradska i regionalna mobilnost

Prometnice, pomorska dobra i željeznice, ali i zračne luke, trebale bi se povezati s metropolitanskim regijama. Blizina glavnog grada i europskog tržišta, kojemu smo povijesno izložen, imajući na umu blizinu Njemačke, Austrije i Italije, osnova su opravdanosti ulaganja u bolju infrastrukturu, istaknuto je u razgovoru s ministrom. Sjeverozapadna Hrvatska s gradovima poput Međimurja, Varaždina i Zagreba, ali i dio Primorsko – goranske županije te Istarske, stvaraju odličan poduzetnički prostor. Njihove su kvalitativne prednosti ujedno i konkurentske, ponajviše zbog blizine tržišta i raznovrsnosti prometnih mogućnosti. Imajući na umu tržište koje je nakon ulaska u Europsku uniju, puno veće i izazovnije, prometna infrastruktura u razvoju privlači i investicije u regiju. Blizina tržišta osigurava veliku prednost, a u sljedećem se valu planira uložiti u željeznice, čime bi regija postala još konkurentnija.

„Ulaganja u promet definitivno dovode do pozitivnih promjena, ali i rasta regionalnog BDP-a koji se nažalost ne računa, već samo nacionalni.“, uvjeren je ministar Dončić, dodavši kako ulaganje u ceste ima i socijalnu i ekonomsko dimenziju jer se zbog mogućnosti lakših dnevnih migracija povećava se zapošljavanje i naseljavanje na nekom području. Koliko su ulaganja u promet važna za ukupno gospodarstvo pokazuje činjenica da Hrvatske autoceste sudjeluju s 0,57 posto u rastu BDP-a.

Što se Krapinsko – zagorske županije tiče, nju opravdava i činjenica kako je riječ o najgušće naseljenom dijelu Republike Hrvatske koji gotovo da je kandidat za izgradnju autoceste, zbog prometa od 12 000 vozila dnevno. No, iako je cestogradnja opravdana i pokazala se kao uvjet za veći gospodarski uzlet, županija koja prednjači po broju i iznosu ulaganja ipak je Dubrovačko – neretvanska.

Strategije prometnog razvoja i prometni masterplan

Davne 1999. Napravljena je posljednja prometna strategija, bez koje ne bi bili izgrađeni ni Most na Čiovu ni Splitsku zaobilaznicu. No, danas se mijenjaju se prioriteti zajedničke europske politike, pa će za nekoliko mjeseci biti dovršena strategija koja obuhvaća razdoblje do 2030. „Zajednička prometna politika na razini članica EU donijet će brojne promjene. Na umu cijelo vrijeme moramo imati da je promet svakako ekonomski kontributor, ali i zagađivač. U skladu s direktivama EU, do 2020. pažnju treba usmjeriti i na smanjenje zagađenja i utjecaja na okoliš.“

Najveća će se ulaganja izvršiti u željezničkom prometu, s ciljem kreiranja jednotarifne zone u županijama koje gravitiraju prema Zagrebu. S obzirom da oko milijun i pol ljudi svakog dana koristi neki od oblika javnog prijevoza, osnovne smjernice izgradnje masterplana je uključivanje Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko – zagorske u zajedničku suradnju. Stvaranje inteligentnog transportnog sistema u kojem su se prvi put županije udružile, na razvoju sistema bus – vlak – tramvaj. „Prometna su budućnost inteligentni transportni sistemi koji su povezani u jednu veću cjelinu, za što se svi gradovi i županije trebaju pripremiti.“, upozorio je ministar.

Spajanje županija i njihovih zajedničkih nastojanja na izradi prometne strategije izvrstan je primjer suradnje. Kao i Končar koji proizvodi nove vlakove, a s obzirom da se oni izrađuju od Šibenika do Čakovca uključena je gotovo cijela zemlja.

Reforma upravljanja lokalnim županijskim cestama priča je za sljedeći mandat, rekao je Dončić, a cilj joj je  smanjenje deficita, javnog duga kao i bolje upravljanje održavanjem i naplatom. Prilikom kupnje goriva 1,20 kuna odlazi u trošarinu za hrvatske autoceste pri čemu gube županijski upravitelji za ceste. Vinjete su prošlost i i u skladu s EU direktivama vršit će se pritisak na Austriju i Sloveniju zbog diskriminatorne uloge vinjeta. „Kod nas su vinjete nemoguće iz dva razloga, prvi je činjenica da su autoceste pod koncesijskim sustavom naplate i država plaća subvenciju ukoliko se ne poštuje sporazum. Drugo, autoceste su u pravilu udaljene od većih gradskih središta, poput Biograda, Šibenika ili Zadra, a udaljenost između Šibenika i Zadra, koja iznosi 50ak kilometara – bolje je prijeći dobrom državnom cestom. Dodatno, EU nalaže da konzument plaća onoliko koliko prijeđe i u tom bi pogledu čipiranje automobila, odnosno uvođenje elektronskih čipova umjesto vinjeta, kao dio B modela monetizacije, bilo budućnost“, njegovo je mišljenje, dok je ministar na samom kraju je upozorio i na važnost dokapitalizacije Croatia Airlinesa. Spomenuto je sufinanciranje dubrovačke zračne luke, u visini od 85% ukupnog iznosa, od strane Europske investicijske banke, što je sjajna prilika za Hrvatsku. U zaključku se još jednom istaknula važnost korištenja mogućnosti EU fondova, što je odlična prilika u odnosu na ranije načine financiranja.