Grijanje će poskupjeti u šest gradova, evo kojih i koliko

Autor: Poslovni.hr/Hina , 04. prosinac 2012. u 16:23
Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL

Grijanje će u šest gradova u kojima posluje HEP-Toplinarstvo poskupjeti sredinom prosinca, a poskupljenja se za kućanstva kreću od prosječnih 19,2 posto u Osijeku do 38,5 posto u Samoboru.

Grijanje će u šest gradova u kojima posluje HEP-Toplinarstvo poskupjeti sredinom prosinca, a poskupljenja se za kućanstva kreću od prosječnih 19,2 posto u Osijeku do 38,5 posto u Samoboru, dok će u Zagrebu poskupjeti za 26 posto, izvijestili su danas iz HEP-Toplinarstva kojemu je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) krajem prošlog tjedna odobrila poskupljenje toplinske energije.

HEP je jutros zaprimio službenu odluku HERA-e, čije je Upravno vijeće o poskupljenju toplinske energije u šest gradova – Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću – odlučivalo 30. studenoga.

Odluka HERA-a bit će objavljena u Narodnim novinama, vjerojatno u idućih dan-dva, a stupit će na snagu osam dana od objave, pa se primjena novih, viših cijena grijanja za oko 123 tisuće kupaca u tih šest gradova očekuje od sredine prosinca, izjavio je novinarima direktor HEP Toplinarstva Robert Krklec.

Kućanstvima će od sredine mjeseca grijanje poskupjeti najmanje u Osijeku gdje je prosječno poskupljenje 19,2 posto, u Zagrebu 26 posto, Sisku 37,4 posto, Zaprešiću 37,7 posto, Velikoj Gorici 38,3 posto te Samoboru za 38,5 posto.

Izračuni HEP-a pokazuju da će računi kućanstvima za prosječan stan od 60 četvornih u Zagrebu na godišnjoj razini biti veći za oko 830 kuna – s 3.192 kune (s PDV-om) porast će na 4.023 kune godišnje. Prosječno mjesečno to znači oko 70 kuna veći račun, odnosno porast s 266 kuna na 335 kuna (iako su računi veći zimi, a manji ljeti).

Računica HEP-a pokazuje i da će prosječan iznos računa za stan od 60 kvadrata najmanje porasti u Osijeku, za oko 52 kune prosječno mjesečno, u Sisku oko 109 kuna, Zaprešiću 148 kuna, a najviše, oko 159 kuna prosječno mjesečno, u Samoboru i Velikoj Gorici.

HERA je HEP Toplinarstvu za Zagreb i Osijek odobrila nešto manje poskupljenje nego su tražili (HEP je za Zagreb tražio 36 posto, a za Osijek 29,9 posto) i to, objašnjava Krklec, u dijelu koji se odnosi na fiksne troškove, dok su varijabilni u potpunosti priznati.

Cijena toplinske energije za industriju, odnosno poslovne potrošače na vrelovodnoj mreži poskupjet će u Osijeku za 23,8 posto, Zagrebu 31,9 posto, Samoboru 33,1 posto, Zaprešiću 34,4 posto, Velikoj Gorici 36,1 posto, a Sisku za 37,4 posto.

Poskupjet će i tehnološka para i industrija će je ubuduće, kažu u HEP-u, plaćati gotovo dvostruko više nego do sada.

U HEP Toplinarstvu ponavljaju kako je glavni razlog poskupljenju potreba da se cijene toplinske energije usklade sa stvarnim troškovima poslovanja, odnosno rastom cijena goriva, čiji je udio u ukupnim troškovima veći od 75 posto.

HEP Toplinarstvo nije mijenjalo cijene grijanja od početka 2009. godine, a od tada do danas cijene goriva su kontinuirano rasle, primjerice plina i za više od sto posto, kaže Krklec.

Od poskupljenja grijanja HEP Toplinarstvo u idućoj godini očekuje oko 200 milijuna kuna veći prihod.

No, ni to poskupljenje neće dovesti HEP Toplinarstvo do pozitivnog rezultata, prije ili kasnije nužno će ponovno morati doći do usklađivanja cijena s obzirom na cijene energenata, kaže Krklec.

Po njegovim riječima, gubitak HEP Toplinarstva u ovoj će godini biti oko 470 milijuna kuna, a u idućoj gubitak procjenjuje na oko 370 milijuna kuna.

Dugoročno rješenje su ulaganja u nove tehnologije, racionalizacija i reorganizacija poslovanja, nove energetske usluge, kaže Krklec.

Situaciju u toplinarstvu općenito ocijenio je alarmantnom s obzirom da svi distributeri toplinske energije u Hrvatskoj posluju negativno, a dva su već završila u stečaju (Grijanje Varaždin i Toplana Karlovac).

Sektor toplinarstva je od 2005. akumulirao više od milijardu kuna gubitka, jer institucije koje su trebale usklađivati cijene i davati suglasnost na naše prijedloge cijena nisu odradile svoj posao. Da se išlo postupno sada ne bi morali tražiti poskupljenje u ovakvim postotcima koji nam ionako ne donose pozitivno poslovanje, kaže Krklec.

Komentari (2)
Pogledajte sve

evo nekih komentara sa forum.hr-a:
http://www.forum.hr/showthread.php?p=42499846

Nevjerojatno, gledao također jucer emisiju potrošački kod, i nekolio puta preslušao snimku (audio) iste i još uvijek ostalo nedorečeno, treba li ili ne zatvorenu tj. pvc-ostakljenu lođu ozakoniti (legalalizirati) ako je namjena prostora ostala nepromjenjena ?!

Da li uopće o tome postoji neki službeni stav na osnovu kojeg bi se moglo pozvati u budućnosti ?!

lp

Ovo pitanje možda da ili ne poteže i ovu temu:

Mnogi su ‘uređivali’ po svome i bez suglasnosti
http://www.vecernji.hr/regije/moze-se-samo-jedan-balkon-legalizirati-bez-obzira-druge-clanak-482762

“Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je 31. prosinac ove godine, ako je slučaj “obradila” građevinska inspekcija, odnosno do 30. lipanj 2013. za ostale. No, u Gradu Karlovcu nisu zaprimili ni jedan zahtjev. Razlog se možda krije u tome što ni sami stručnjaci nisu suglasni u tumačenju zakona.”

…a eto što piše na službenim stranicama MGIPU -> Najčešća pitanja i odgovori:
http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=13151

U kojim je slučajevima potrebna legalizacija bespravno zatvorene lođe odnosno balkona?
ODGOVOR: Lođa odnosno balkon koji je ostakljen ili na neki drugi način zatvoren a da je pri tome zadržao funkciju balkona odnosno lođe ne ozakonjuje se. Navedeni čin može biti u suprotnosti s konzervatorskim pravilima u slučaju da je zgrada pod zaštitom a može izazvati i spor radi zaštite autorskih prava projektanta fasade što se može procesuirati primjenom zakona koji reguliraju navedena dva područja. Lođa odnosno balkon koji su zatvaranjem izgubili prvobitnu funkciju, na kojima je djelomično ili u potpunosti uklonjen zid zgrade i izvršeni drugi zahvati radi promjene namjene podliježu obvezi ozakonjenja.

Ostaje samo nejasno da su i te lođe ili balkoni za koje se kaže da ne zahtjevaju ozakonjenje i dalje velikom većinom bespravno zatvoreni ?!
I što bi se s time moglo događati u nekoj budućnosti – ruštiti, kažnjavati ili ?! … ili je to možda ovome sada, nazovimo, i abolirano od istoga ?!
Pa ti budi pametan.
lp

New Report

Close