Kojih je točno 25 velikih projekata od njih ukupno 77 koje je Vlada stavila na listu za financiranje putem tzv. Junckerove inicijative ostalo na reduciranom popisu, o čemu se doznalo nakon sastanka potpredsjednika Europske komisije Jyrkija Katainena i potpredsjednika Vlade RH Branka Grčića u ponedjeljak, potpuna je enigma.

Nova, izmijenjena lista nije službeno objavljena, a kako doznajemo iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, ona se još obrađuje i priprema. No, glavne je detalje, kažu, potpredsjednik Grčić iznio na konferenciji za novinare. Grčić je, međutim, tom prigodom kazao da je lista reducirana jer će primarno biti financirani privatni ili projekti javno-privatnog partnerstva te da "nema smisla predlagati ono što se ne uklapa u kriterije". Projekti koji mogu zadovoljiti kriterije Junckerove inicijative, njih 25, vrijedni su po Grčiću 9 milijardi eura. Pregleda li se, pak, preliminarna lista 77 projekata, na njoj dominiraju javni projekti, koji, dakle, ne zadovoljavaju taj osnovni kriterij. Točnije, tek  ih 13 može proći.

Jedan s liste privatni je projekt: povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora u proizvodnoji i uslužnoj industriji, vrijedan 420 mil. eura. Jedan je projekt JPP-a – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište u Luci Rijeka, vrijedan 210,5 mil. eura, a kao javne ili privatne projekte Vlada je na listu uvrstila 11 ulaganja od 3,47 milijardi kuna. Među njima su obnova specijalne bolnice Lipik, Daruvarskih toplica i Grada Pakraca, obnova Varaždinskih toplica, program društveno poticane stanogradnje POS najam, program povećanja energetske učinkovitosti u sektoru daljinskog grijanja, izgradnja i obnova zdravstvenih ustanova te programi energetske učinkovitosti rezidencijalnih, nerezidencijalnih zgrada i obiteljskih kuća u razdoblju 2014.-2020., mreža postaja za napajanje LPG-om i alternativnim gorivima, Fond rizičnog kapitala i dionica autoceste A7 Križišće-Žuta lokva.

Iako je krčki LNG terminal označen kao javni, Grčić ga je uvrstio u odabranih 25 za Junckerov fond. No, njegov status je ipak upitan. To je javno do znanja dao potpredsjednik EK, ali i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Katainen je rekao da treba utvrditi je li to visokorizičan projekt koji bi mogao biti kandidat za Junckerov fond kad se ne bi mogao financirati privatnim kapitalom ili novcem EIB-a. Vrdoljak je, pak, za HTV izjavio da se LNG terminal neće realizirati kroz Junckerovu listu, već kroz CEF fond namijenjen energetskim projektima, koji osigurava bespovratna sredstva, za razliku od Junckerova plana.