Potpredsjednik Vlade Branko Grčić potvrdio je u ponedjeljak da je Hrvatska u Bruxelles već poslala listu od 68 projekata za novi investicijski plan predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera, a kazao je kako bi se ta lista trebala nadopuniti novim projektima vezanim uz financiranje malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj.

"Mi smo već odavno odaslali indikativnu listu sa 68 projekata, vrijednosti preko 19 milijardi eura, a u međuvremenu su nastavljene konzultacije. Tu listu pokušavamo još i dopuniti i iščistiti, jer tu su uključeni i svi projekti koje smo pripremili u tzv. pipelineu, dakle zalihi projekata za sufinanciranje iz EU fondova. Mislim da se prije svega trebamo orijentirati prema projektima izvan toga, koji mogu na kvalitetan način kombinirati financiranje iz javnih i privatnih izvora", rekao je Grčić novinarima nakon svečanosti u povodu 94. obljetnice osnutka zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Kao primjer takvog projekta spomenuo je LNG terminal, ali i ocijenio kako bi najbolje bilo uložiti u osnivanje fonda rizičnog kapitala za financiranje malih i srednjih poduzetnika, s obzirom na trenutno tešku dostupnost kapitala u Hrvatskoj. "Mislim da bi to bila sjajna financijska injekcija za sve te tvrtke i najveći direktan doprinos gospodarstvu u ovom trenutku", rekao je Grčić.

Napomenuo je da bi volio kad bi Europska komisija više riskirala i ulagala u start-up tvrtke. "To je moja poruka i to ćemo sigurno imati u finalnom popisu projekata kao našu sugestiju i zahtjev da se podupre upravo takve projekte. Postoje određene ideje koje se vezuju uz cijelu regiju centralne i istočne Europe, osnivanja sličnih fondova na prostoru više država istovremeno s takvom funkcijom, no to je za sada u samom začetku", dodao je.

Za novi investicijski plan koji je Juncker nedavno podastro Europskom parlamentu, "težak" oko 300 milijardi eura, Grčić je kazao kako je riječ o prilično izazovnom planu.

"Kako će teći cijeli proces, o tom potom. Volio bih da se to realizira, ako će investicije od strane EK biti garancija privatnim investitorima, a trebale bi biti, onda je moguće da stvarno privatni investitori uđu u niz projekata koji mogu osigurati uspjeh ovog globalnog plana", kazao je.

Ocijenio je da je Junckerov plan u skladu s Vladinim konceptom, baziranim na trokutu fiskalne odgovornosti, provedbe strukturnih reformi i novog investicijskog ciklusa koji bi trebao osigurati rast i zapošljavanje.

"To promoviramo već dvije-tri godine, a ja se nadam da će isti koncept doista zaživjeti u EU i da ćemo se od štednje sve više okretati ka ulaganjima te da će EU u tome biti sve fleksibilnija", poručio je Grčić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Još jednom je odbacio tvrdnje da je Hrvatska iz europskih fondova povukla tek 20 posto iznosa koji je uplatila u europski proračun. "Ljudi koji komuniciraju takve informacije imaju problema s matematikom", ustvrdio je Grčić.

Naveo je kako je Hrvatska na raspolaganju imala 1,2 milijarde eura, da je ugovorila projekte vrijedne 900 milijuna, a realizirala 500 milijuna eura. Naglasio je da Vlada radi težak i odgovoran posao te najavio ugovaranje pet milijardi kuna do veljače 2015., a više od 10 milijardi kuna do kraja iduće godine.

Grčić je komentirao i procjene Hrvatske gospodarske komore da će se osobna potrošnja na kraju ove godine zadržati na prošlogodišnjoj razini i ocjenu da bi ona porasla da su ranije na snagu stupile izmjene Zakona o porezu na dohodak .

"Porezni zakon će, nadam se, donijeti nešto veći potencijal osobne potrošnje već u siječnju, kada slijedi rast plaća. Početak godine uvijek je kritičan, prosinac je mjesec božićnih i novogodišnjih blagdana, kada se pojačava osobna potrošnja i možda će biti dobro za građane da minuse koje će stvoriti u 12. mjesecu barem malo nadoknade u idućim mjesecima", kazao je Grčić.