Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić nije danas htio komentirati pisanje nekih medija o mogućem smanjenju PDV-a na neke prehrambene proizvode, već je tek izjavio kako je porezni sustav definiran i u mandatu ove Vlade ne bi se trebao mijenjati.

"O poreznom sustavu 'o tom-potom'. Jedino ću reći da smo vrlo jasnu poruku već poslali što se tiče poreznog sustava. U mandatu ove Vlade izvan ovoga što je predloženo u ovogodišnjem programu konvergencije nema nikakvih više poreznih opterećenja niti mijenjanja poreznog sustava ni za građane niti za tvrtke. To je vrlo jasna poruka, ako vam to što znači. Dakle, porezni sustav je definiran i u mandatu ove Vlade ne bi se trebao mijenjati", kazao je Grčić kojega su novinari, nakon uručenja ugovora za deset projekata koji će se sufinancirati sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, upitali je li, kao što pišu neki mediji, izgledno smanjenje PDV-a na neke prehrambene proizvode.

Današnji "Jutarnji list", u tekstu pod naslovom "Jakovina zatražio niži PDV za brašno, jaja, svinjetinu, ali i na čokoladu i med", navodi kako je ponovno aktualna studija koju su stručnjaci Ministarstva poljoprivrede i Ekonomskog instituta predstavili u kolovozu 2013. godine, "jer je o smanjenju PDV-a na hranu počeo razmišljati i Linićev nasljednik, Boris Lalovac".

U tekstu se također navodi kako je ministar financija Boris Lalovac početkom lipnja "najavio kako Vlada razmišlja o snižavanju poreza na dio prehrambenih artikala, pogotovo na voće i povrće".

Pritom se prenosi kako je prema analizi, koju je Ministarstvo poljoprivrede napravilo u suradnji s Ekonomskim institutom, napravljen popis proizvoda po socijalnim kriterijima za koje se predlaže smanjenje PDV-a na 10 posto.

U prvoj skupini proizvoda koji su socijalna kategorija, u članku se spominju svinjsko i pileće meso, svježa plava riba, krumpir, kokošja jaja, crveni luk, bijeli i crveni kupus, jabuke, brašno, tjestenina i morska sol.

U drugoj su skupini proizvodi "koje koriste široke socijalne kategorije kod kojih je u Hrvatskoj postignut najveći stupanj samodostatnosti" i to su kokošje meso, puretina, pastrve, šarani, zelena salata, mandarina, jagode, keksi, džemovi i marmelade.

U trećoj su skupini, kako se prenosi u tekstu u "Jutarnjem listu", proizvodi navedeni pod stavkom zdravog doručka te koji se koriste za prehranu djece i starijih osoba, a to su maslac, kiselo vrhnje, mlijeko i jogurt, čokolada i pripravci od kakaa te med.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost