Rebalans proračuna za ovu i proračun za 2015. godinu kretat će se u okvirima dogovorenim s Europskom komisijom (EK), rekli su sudionici današnjeg sastanka u Vladi na kojem su razmatrani rebalans i proračunske projekcije za iduću godinu.

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je da je ideja Vlade da i rebalans i proračun za 2015. budu konzistentni i da idu u istom pravcu te da rashodi budu u okvirima dogovorenima s Europskom komisijom.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić rekao je da su projekcije rasta BDP-a bile dosta optimistične, pa će ovogodišnji proračunski prihodi biti nešto manji od planiranih i to između 1,5 i dvije milijarde kuna. Bilo je unaprijed poznato, kaže Grčić, da će biti jako teško ostvariti pozitivnu stopu rasta u uvjetima dodatne fiskalne konsolidacije već ove godine.

Što se tiče rashodne strane, Vlada je čvrsto opredijeljena za potpunu kontrolu troškova tako da jedini dodatni trošak mogu biti troškovi poplave, između 500 i 600 milijuna kuna, kaže Grčić.

Po njegovim riječima, država će pokriti ključne troškove, a to su plaće, mirovine i socijalna davanja, a bude li trebalo dodatno štedjeti bit će to kod materijalnih rashoda, subvencija i dijelom kapitalnih ulaganja. To je, kaže Grčić, okvir za rebalans o čemu će se sljedećih dana još razgovarati, a u tom smjeru će se kretati i planirane dodatne mjere uštede u 2015. godini.

Dodaje da će okvir biti konačno utvrđen u drugoj polovini listopada, te proći Vladinu i saborsku proceduru.

Ministar financija Boris Lalovac najavio je da od danas počinju pojedinačni razgovori o rebalansu sa svim ministarstvima vezani uz rebalans proračuna te će sa svakim ministrom „pročešljati“ sve vrste rashoda, do kraja ove godine, ali i za 2015. godinu. I on naglašava da je poruka tih razgovora kako će se Vlada pokušati pridržavati zadanih okvira dogovorenih s Europskom komisijom.

Na pitanje kako se Vlada misli držati tih okvira budući da su već ove godine probijeni i prijeti li Hrvatskoj "tutorsvo" Europske unije, Lalovac je odgovorio kako misli da neće biti potreban dolazak Europske komisije ako se poduzmu mjere u četiri ključna područja, a to su plaće, subvencije, agencije i dio zdravstva.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Lalovac kaže da će Vlada u tim područjima Komisiji do kraja godine isporučiti "kvalitetne dokumente" i pokazati joj da "sami možemo biti učinkovitiji i bolji te da neće biti govora o potrebi tutorstva". „I ovaj današnji razgovor upravo ide u tome smjeru: traženju učinkovitosti i rezanju neproduktivnih troškova“, zaključio je ministar Lalovac.