Krajem ožujka na Vladi bi se trebao naći Zakon o Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, najavljuju iz Ministarstva gospodarstva za Poslovni dnevnik. Riječ je o zakon koji će omogućiti provedbu zahvata u prostoru, odnosno konkretnu aktivnost gradnje skladišta za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na bivšem kompleksu Čerkezovac u Općini Dvor.

On je nužan jer proteklih 40 godina vlasti nisu uspjele lokaciju Centra uvrstiti u prostorne planove. Nakon usvajanja na Vladi slijedi usvajanje i u Hrvatskom saboru. U Ministarstvu gospodarstva očekuju da bi i ta procedura treba biti dovršena tijekom drugog kvartala ove godine.

Gradnja Centra, koja će prema procjenama stajati ukupno 36 milijuna eura (26 milijuna sama gradnja skladišta plus 10 milijuna koliko je do sada uloženu u sve aktivnosti), trebala bi početi sljedeće, odnosno 2026. godine, dok bi radioaktivan otpad u njega trebao početi stizati 2028., najavljuju iz Fonda za financiranje razgradnje NEK.

Završni čin
Ovime su, kao i ranijim aktivnostima, stanovnici Dvora stavljeni pred gotov čin. Uskoro će, ako ponovno ne dođe do pomicanja najavljenih rokova, u blizini imati skladište otpada koji je Hrvatska dužna, i obvezala se, preuzeti i zbrinuti iz Nuklearne elektrane Krško, a u kojem će biti skladišten i institucionalni radioaktivni otpad i iskorišteni izvori.

Stanovništvo se već izjasnilo da je protiv takvog skladišta u Dvoru, no njihovo mišljenje ničim ne obvezuje Vladu koja nema alternativnu lokaciju za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo. Nikolu Arbutinu, načelnika Općine Dvor, smeta više toga u ovoj priči. Žali se na proceduru kojom će zakonom biti omogućen zahvat u prostor umjesto da se išlo u izmjene prostornog plana, kao i na činjenicu da Dvorjane baš nitko ništa ne pita.

“Republika Hrvatska ovaj problem rješava potpuno suprotno praksi svih europskih i svjetskih država. Imamo elektranu duže od 40 godina, a tek smo sad odredili lokaciju koja nije uvrštena u prostorni plan, već je uvrštena ona na Majdanu. Mijenjati lokaciju zakonom nije uobičajeno”, kaže Arbutina.

Sve što o tome imaju reći građani Dvora moći će nakon donošenja Zakona kada kreće postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš u sklopu kojega će biti predstavljena studija utjecaja na okoliš te održana javna rasprava. Arbutina najavljuje da će, ako ostane načelnik, raspisati referendum ili okupiti zbor građana, ako će za to biti potrebe, kako bi se građani mogli izjasniti o Centru kojem su još 2015. rekli ne.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Iz Fonda, koji je nadležan za provođenje svih aktivnosti vezanih uz izgradnju Centra, pojašnjavaju da nakon provedene procjene utjecaja zahvata na okoliš kreću s ishođenjem lokacijske dozvole za Centar, nakon čega će dovršiti izradu glavnog projekta i sigurnosnih analiza za potrebe ishođenja građevinske dozvole.

Epilog je ovo priče koja je počela davne 1979. godine kada se krenulo u traženja lokacije za skladištenje radioaktivnog otpada iz NEK-a. Da će se radioaktivni otpad skladištiti na Trgovskoj gori, u Banovini, poznato je još od 1999. kada je ta makrolokacija u Hrvatskom saboru izglasana za budući prostor skladišta.

U tih 26 godina aktivnosti vezane uz uspostavu Centra i preuzimanje odgovornosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz nuklearke iz koje zadovoljavamo 16 posto potreba za električnom energijom kreću se, blago rečeno, puževim koracima. Pritom se rokovi kontinuirano pomiču.

Primjerice, u lipnju 2023. iz Ministarstva gospodarstva (tada i održivog razvoja), najavili su za Hrvatsku izvještajnu novinsku agenciju (Hina) da će tijekom ove godine početi izgradnja Centra, a tijekom 2026. i početak njegova rada. Pomicanje rokova dokazuje i dokument Ministarstva unutarnjih poslova iz 2022. o izmjenama i dopunama Nacionalnog programa provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada…, u kojem je naveden plan provedbenih aktivnosti.

U njemu piše da će Zakon o Centru biti donesen 2022.-2023. Iste godine trebao je biti proveden postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš te ishođena lokacijska dozvola. Na pitanje zašto kasni donošenje Zakona iz Ministarstva odgovaraju da “ne kasni”. Na pitanje zašto sve aktivnosti vezane uz uspostavu Centra kasne iz Fonda odgovaraju da se “sve aktivnosti na projektu uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada provode u skladu s terminskim planovima”.

Mještani skeptični
Iz razgovora s građanima Dvora može se zaključiti da određenom broju stanovnika nije toliko problem samo skladište radioaktivnog otpada koliko nepovjerenje u institucije. “Sve to u teoriji zvuči odlično, no pitanje je kako će posao biti odrađen i tko će to sve nadzirati. U Hrvatskoj je dokazano da uz zakone neke stvari ipak mogu biti mimo zakona”, govori nam jedan mještanin.

U konačnici demografski i gospodarski opustošen kraj moći će računati na naknadu za korištenje zemljišta koja će biti namijenjena razvojnim projektima.

“Prijedlog Fonda, na temelju financijskog plana rada, je da ta naknada bude oko 1,1 milijun eura godišnje, ali će se konačni iznos odrediti nakon provedenog javnog savjetovanja i usvajanja odgovarajuće uredbe o načinu i namjeni financiranja i visini naknade od strane Vlade RH”, kažu iz Fonda čija je neto imovina na kraju prošle godine iznosila 436 milijuna eura.

Načelnik općine, čiji proračun ove godine iznosi četiri milijuna eura, nije zadovoljan predloženim iznosom. “Nekorektni su. Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost predložio je svojevremeno naknadu u iznosu od osam milijuna kuna, pa je taj prijedlog povećavan na 20 milijuna kuna.

Tada je trebalo umiriti javnost, a sada nas vraćaju na početak. A znamo kakve su cijene bile 2014., a kakve su danas”, ističe Arbutina dodajući da je Dvor danas sedma najnerazvijenija općina u Hrvatskoj usprkos obećanjima svih vlada da će, zbog nametnutog im otpada koji baš nitko neće u “svom dvorištu”, dati svoj doprinos njegovom razvoju.