Hrvatska ekonomija ubrzala je u prvom kvartalu godine između dva pandemijska vala, ilustrira model brze procjene BDP-a središnje banke u novoj Informaciji o gospodarskim kretanjima.

Industrijska proizvodnja, s 0,8 posto u zadnjem lanjskom kvartalu, ubrzala je na 4,5% zahvaljujući proizvodnji netrajnih dobara za široku potrošnju.

Indikativno je da je uzlazni trend zabilježen i kod ostalih glavnih industrijskih grupacija, s iznimkom proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju koja je stagnirala.

Početak godine donio je i zamah u maloprodaji (6,6% prema 5,9% krajem godine). Podaci za veljaču sugeriraju nastavak rasta građevinskih aktivnosti od 3,9% na tromjesečnoj razini s povećanim obujmom radova na zgradama (4,7%) te ostalim građevinama (5,8%).

S trećim valom dijelom je potonuo optimizam, ipak ne kod svih jednako, ukazujući da kriza nastavlja različito pogađati pojedine djelatnosti.

U travnju su se poslovna očekivanja u odnosu na ožujak u industriji poboljšala, u građevinarstvu stagnirala, a u trgovini i uslugama snažno pogoršala.

Kod zaposlenosti nema veće promjene. U prva tri mjeseca broj zaposlenih bio je 0,9 posto veći, a mjerama za očuvanje radnih mjesta bilo je obuhvaćena tek desetina zaposlenih. Udio nezaposlenih povećan je u ožujku na 8,5 posto.

Mjesečna inflacija u istom mjesecu porasla je 1,1% zbog sezonskog rasta cijena odjeće i obuće, većih trošarina na duhan te skupljom naftom na svjetskom tržištu. HNB navodi da je primjetno usporila razmjena s inozemstvom.

Nakon skoka izvoza (6,2%) i uvoza (6,6%) u zadnjem kvartalu, tempo izvoza u siječnju pao je na 3,2%, dok je uvoz (uglavnom naftnih derivata) povećan 1,8%. Premda je izvoz nadmašio uvoz, zbog bitno veće uvozne baze povećan je manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom za 6,2 posto.