Nova godina donosi svježe ciljeve u gospodarstvu, kako na razini države, tako i na razini kompanija. Ovaj je tekst svojevrsna najava onoga što možemo očekivati u 2026. godini. Što se Vlade tiče, ciljeve je nedavno jasno formulirao premijer Andrej Plenković. U idućoj godini, poručio je, ključni je cilj ulazak Hrvatske u OECD, ali i nastavak rasta životnog standarda građana. Poručio je kako će se u 2026. nastaviti provedba Vladina programa, uz fokus na stabilne javne financije, gospodarski rast i očuvanje A investicijskog kreditnog rejtinga.
Nova regulativa
Ove godine počinje i primjena nove regulative koja će promijeniti svakodnevni život poduzetnika. S prvim danom 2026. godine poduzetnici u Hrvatskoj opet će morati promijeniti način na koji izdaju i primaju račune jer počinje Fiskalizacija 2.0, sustav koji razvija i uvodi Porezna uprava. Ovaj novi sustav donosi obveznu fiskalizaciju za račune u poslovanju među poduzetnicima (B2B), uz implementaciju elektroničkih računa i mogućnost bezgotovinskog plaćanja kroz standardiziran digitalni kanal.
Cilj ovog projekta je povećati transparentnost poslovanja, smanjiti administrativna opterećenja i omogućiti bržu, sigurniju i učinkovitiju razmjenu računa i podataka između poduzetnika.
Turistička 2025. u Hrvatskoj će biti rekordna godina, s više od 21,6 milijuna turista i oko 110 milijuna noćenja, a slična može biti i 2026., uz stabilizaciju cijena. Ministar turizma Tonči Glavina za početak 2026. najavio je objavu rezultata novog istraživanja TOMAS o ponašanju i potrošnji turista koje u Hrvatskoj godinama provodi Institut za turizam, a iz kojeg je otkrio samo podatak da “većina hrvatskih građana podržava turizam”, što je važno za održive politike, kao i porast plaća u turizmu, za koje je rekao da su sada, nakon više godina, iznad prosjeka RH.
Očekuje i da će poboljšanja u zakonu o strancima pridonijeti lakšem zapošljavanju stranaca koji su i dalje potrebni turizmu, a do ljeta 2026. trebao bi biti gotov i novi zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, u kojem će se, istaknuo je ministar, “uz ostalo, adresirati i najveći problem neregistrirane djelatnosti u domaćinstvima te takvima onemogućiti oglašavanje ili prodaju na platformama”.
Zbog trendova u Europi i svijetu za 2026. koji najavljuju manje putovanja s manjim budžetima i kraćim boravcima, veću potražnju izvan ljeta zbog klime i visokih cijena te u manje poznate destinacije, najvažnijim za turizam u 2026. i Glavina i direktor HTZ-a Staničić označili su cjenovnu konkurentnost Hrvatske, koja “mora biti jaka ako želimo isti broj noćenja kao u 2025.”.
Što čeka kompanije?
Croatia Airlines priprema se za “zahtjevnu” 2026. godinu jer planira dovršiti glavninu procesa obnove flote. Prijevoznik će iz svoje flote povući pet zrakoplova, a istodobno će preuzeti dodatnih sedam mlažnjaka A220 pa će ih ukupno biti 14. Operacije A320 završit će u veljači, a posljednji let ovog tipa trenutačno je predviđen za 15. veljače između Zagreba i Pariza. Prijevoznik se također priprema objaviti partnera za najam s posadom koji će podržati zamjenu svojih turbopropelerskih zrakoplova Dash 8, iako je trenutačno planirano da ostanu u upotrebi tijekom sljedeće godine. Zrakoplovna kompanija također ima četiri zrakoplova A319 u svojoj floti.
Končar u 2026. očekuje stabilan rast te da im novi ugovori iznad 2,5 milijardi eura jamče stabilnost poslovanja “barem iduće dvije godine”. Tijekom sljedeće tri godine planiraju velike investicije, veće od 500 milijuna eura, od čega već u 2026. više od 140 milijuna eura, čime će i znatno proširiti proizvodne kapacitete. Osim u proširivanje proizvodnih pogona, u planu je i gradnja novih tvornica, među kojima i u Teksasu u SAD-u, što je, kako je rekao predsjednik Uprave Gordan Kolak, možda i najvažniji iskorak širenja na globalno tržište i za rast poslovanja “jer u SAD-u vide puno veći potencijal nego u Europi”. Tvornicu u SAD-u planiraju izgraditi u roku od oko godinu dana, do 2027., pri čemu će surađivati s partnerom, tvrtkom Sanmina Corp., s kojom su nedavno potpisali i ugovor o zajedničkom razvoju prilagođenog transformatora srednjeg napona. Time će na tom novom tržištu, uz tvornicu, imati i proizvode bliže kupcima, što im je i inače važno kada nešto novo grade, dodao je Kolak. Fokus će i u 2026. biti i na tržištu Bliskog Istoka, to jest Saudijskoj Arabiji, iako Europa, posebice Švedska i Njemačka, Končaru ostaje najvažnije tržište, na koje i najviše izvozi.
Stižu robotaksiji
Ova godina trebala bi proteći i u znaku robotaksija, barem je tako nedavno objavio Mate Rimac na Facebooku animiranim videom. U videozapisu to je nazvao “Verne showom”, no zasad nisu poznati detalji o tome gdje će prometovati. Glavna vijest koju je Rimac podijelio odnosi se na to da stvarno postoje vozila o kojima se dugo pričalo. Prema njegovim riječima, cilj koji je postavljen do prosinca je ispunjen. Vozila se trenutačno koriste za ispitivanje sigurnosti, zračne tunele, provjeru komfora, vibracija, dugovječnosti i potrošnje. Iako je uvjeren da je autonomna vožnja sigurnija od ljudskog faktora, Rimac naglašava da se nesreće nikada ne mogu u potpunosti isključiti.
Iako projekt starta iz Zagreba, ambicije su globalne. Rimac vidi hrvatsku metropolu samo kao prvi korak u širenju usluge Verne robotaksija na druge europske gradove, a potom i na ostatak svijeta. Iz turističkog sektora valja izdvojiti Valamar Rivieru. Nadzorni odbor Valamara odobrio je investicije vrijedne 228,1 milijun eura, što s odobrenim ulaganjima u Imperial Rivieri u iznosu od 17,4 milijuna eura čini ukupna ulaganja na razini Valamar Grupe u iznosu od 245,5 milijuna eura. Planirana ulaganja Valamara u 2026. godini u najvećem dijelu usmjerena su na dovršetak izgradnje ljetovališta Pical 5* u Poreču, najznačajnijeg projekta u hrvatskom turizmu, čije otvorenje je predviđeno u proljeće 2026. Ulaganje u zonu Pical ukupne je vrijednosti oko 200 milijuna eura. Dodatna odobrena ulaganja Valamara u 2026. uključuju rekonstrukciju bivšeg hotela Crystal i apartmana Diamant u novi Sunny Poreč 4* te preuređenje Valamar Diamant Hotela u zoni Brulo u Poreču. Valamar nastavlja s ulaganjima u održivi turizam i društveno odgovorno poslovanje, digitalizaciju te u podizanje kvalitete usluge, plaže i sportske sadržaje u svim destinacijama. Infobip će u 2026. obilježiti 20 godina poslovanja. U tom razdoblju prošli su put od malog startupa do najvećeg tehnološkog huba u regiji uz tisuće stručnjaka koji su s njima rasli i oblikovali industriju. Slijede izazovi u kontekstu umjetne inteligencije koji će se odvijati na dva kolosijeka. Prvi je ugradnja naprednih AI funkcionalnosti u Infobipove proizvode. Drugi smjer je transformacija kompanije u kontekstu AI-ja. Svi odjeli unutar Infobipa počeli su razvijati vlastita rješenja i virtualne agente koji pomažu u automatizaciji te preuzimaju dio svakodnevnih zadataka koje zaposlenici obavljaju. Cilj je jasan – postati kompanija u kojoj je razvoj AI-ja glavni prioritet.
Podravkin strateški plan u fokusu ima prehrambeni segment, u kojem Podravka planira dodatno ojačati prisutnost svojih brendova na međunarodnim tržištima. Vegeta, najpoznatiji brend Grupe, zauzima središnje mjesto u viziji internacionalizacije – cilj je njezino pozicioniranje kao globalnog brenda uz širenje asortimana i inovacije prilagođene preferencijama potrošača na različitim tržištima. Paralelno se jača prisutnost brendova Lino, Lino Lada, Podravka, O’Plant i Zik Zak, osobito na tržištima Njemačke, Austrije, Švicarske, SAD-a i Australije. Poseban naglasak stavljen je na kategorije s visokim potencijalom rasta i profitabilnosti – univerzalne dodatke jelima, juhe, žitarice, kremne namaze i proizvode na bazi rajčice – kao i na razvoj zdravijih proizvoda. U segmentu Poljoprivrede, novoformirani Podravka Agri postavlja ambiciozne ciljeve – do 2030. planirana su ulaganja od gotovo 200 milijuna eura u modernizaciju proizvodnje, energetsku učinkovitost, izgradnju novih farmi i širenje sustava navodnjavanja.
Ulaganja u infrastrukturu
Žito Grupa ima ambiciozne planove do 2026./2027., uključujući investicijski ciklus od 105 milijuna eura za proširenje kapaciteta, modernizaciju mehanizacije i povećanje svinjogojske proizvodnje (na 265.000 tovljenika) te unaprjeđenje standarda, s naglaskom na povezivanje investicija s rastom na burzi (IPO) i privlačenje investitora za brži rast. Preuzimanje Zvijezde trebao bi biti tek početni korak u snažnijem regionalnom širenju kompanije. Desetljeće željeznice približava se svom vrhuncu. Radovi na dvama najvećim željezničkim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, koje provodi HŽ Infrastruktura, završit će u drugoj polovini 2026. Na dionicama od Dugog Sela, preko Križevaca i Koprivnice do Mađarske izvodi se rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge. Strateški ciljevi i prioriteti vezani uz razvoj željezničke infrastrukture utvrđeni su Nacionalnim planom razvoja željezničke infrastrukture do 2030. donesenim prije tri godine, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ovoga je tjedna otvorilo javnu raspravu za Akcijski plan za njegovu provedbu za iduće dvogodišnje razdoblje. Ukupan trošak mjera predviđenih za 2026. i 2027. procijenjen je na gotovo 684 milijuna eura, ističu u tom resoru. Financijska sredstva osigurana su, kažu, uglavnom u državnom proračunu i iz sredstava fondova EU-a. Ukupno gledano, slijedom dva akcijska plana (za razvoj željezničke infrastrukture te upravljanja i razvoja usluga) u željeznički sektor će se, dakle, do kraja 2027. usmjeriti više od milijardu eura ulaganja.
Planirana modernizacija
Što se cestovne infrastrukture tiče, radovi na trećem traku dionice između Zagreba i Karlovca trebali bi početi do kraja godine, a završetak projekta planira se do kraja 2028. godine.
Projekt uključuje proširenje dionice A1 na tri prometna traka u oba smjera, dodavanje novog zaustavnog traka te izgradnju tri nova čvora. Ukupna vrijednost procijenjena je na oko 200 milijuna eura. Nakon toga, u drugoj fazi, trebao bi se proširiti i dio autoceste od Karlovca do Bosiljeva. Planirana modernizacija uključuje i novi sustav naplate cestarina, koji bi trebao zamijeniti postojeće naplatne kućice i time dodatno povećati protočnost. Paralelno s proširenjem A1, iduće godine počinju i radovi na dodatnom traku zagrebačke obilaznice, koji bi također trebali pomoći u rasterećenju prometa. Sasvim je jasno da postoje i brojni rizici. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić nedavno je upozorio na: slabiji priljev sredstava iz EU fondova, usporavanje rasta plaća, hladniji sentiment u eurozoni i manje fiskalnog impulsa. Iako su investicije podržane rastom investicijskih kredita i niskim realnim kamatama, privatne investicije koče visoki trošak rada i energije, regulatorna nekonkurentnost i opća neizvjesnost.
“Hrvatska mora ojačati instrumente poticanja ulaganja, uključujući delimitiranje iznosa potpora ili uvođenje novih instrumenata po uzoru na one koje već imamo u turizmu, kao i uvođenje proporcionalnih olakšica za R&D i reinvestiranu dobit”, navode u svojoj najnovijoj publikaciji Makroekonomski horizonti, objavljenoj u petak”, upozorava Stojić.
