Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da namjerava iskoristiti venecuelanske naftne rezerve nakon uhićenja predsjednika Nicolása Madura te je najavio da će Sjedinjene Američke Države „upravljati“ zemljom sve do „sigurnog“ prijenosa vlasti.

Trump želi potaknuti američke naftne tvrtke da ulože milijarde dolara u tu južnoameričku zemlju, koja raspolaže najvećim rezervama sirove nafte na svijetu, kako bi se aktivirali trenutačno uglavnom neiskorišteni resursi, piše BBC.

Rekao je da će američke tvrtke obnoviti „teško oštećenu“ venecuelansku naftnu infrastrukturu i „početi zarađivati novac za zemlju“.

Stručnjaci upozoravaju da bi provedba takvog plana bila iznimno zahtjevna, navodeći da bi mogla stajati milijarde dolara te da bi za znatan porast proizvodnje nafte bilo potrebno i do deset godina.

Otvara se pitanje može li SAD doista preuzeti kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama te hoće li Trumpov plan uspjeti.

Najveće naftne rezerve na svijetu

Venezuela raspolaže s procijenjenih 303 milijarde barela dokazanih naftnih rezervi, što je najviše na svijetu.

Međutim, količina nafte koju zemlja danas proizvodi zanemariva je u odnosu na potencijal.

Proizvodnja nafte snažno je pala od ranih 2000-ih, nakon što su bivši predsjednik Hugo Chávez, a potom i administracija Nicolása Madura, pooštrili kontrolu nad državnom naftnom kompanijom PDVSA, što je dovelo do odlaska velikog broja iskusnih stručnjaka.

Program nagrađivanja

Zaba ponovno nagrađuje svoje klijente: u novom Programu preporuka moguće osvojiti do 100 eura

Zajednička poljoprivredna politika

Bez hrane i poljoprivrede nema sigurnosti za Europu – ma koliko ulagali u obranu

Iako su pojedine zapadne naftne kompanije, uključujući američki Chevron, i dalje prisutne u Venezueli, njihove su operacije znatno smanjene nakon što su Sjedinjene Američke Države proširile sankcije i ograničile izvoz nafte, nastojeći smanjiti Madurov pristup ključnom izvoru prihoda.

Sankcije, koje je SAD prvi put uveo 2015. godine za mandata predsjednika Baracka Obame zbog navodnih kršenja ljudskih prava, dodatno su ograničile pristup ulaganjima i potrebnoj opremi.

„Pravi izazov s kojim se suočavaju jest infrastruktura“, rekao je Callum Macpherson, voditelj odjela za robu u investicijskoj kući Investec.

Proizvodnja drastično pala

Prema najnovijem izvješću Međunarodne energetske agencije o tržištu nafte, Venezuela je u studenom proizvodila oko 860.000 barela dnevno.

To je tek trećina proizvodnje od prije deset godina i manje od jedan posto svjetske potrošnje nafte.

Venezuelanske rezerve uglavnom se sastoje od takozvane „teške, kisele“ nafte, koja je složenija za preradu, ali se koristi za proizvodnju dizela i asfalta.

Sjedinjene Američke Države uglavnom proizvode „laku, slatku“ naftu, namijenjenu proizvodnji benzina.

Uoči prosvjeda i uhićenja Madura SAD su zaplijenile dva naftna tankera uz obalu Venezuele te naredile blokadu sankcioniranih tankera koji ulaze u zemlju i izlaze iz nje.

Pravne i političke prepreke

Homayoun Falakshahi, viši analitičar za robu na podatkovnoj platformi Kpler, upozorio je da su ključne prepreke za kompanije koje žele iskoristiti venezuelanske rezerve pravne i političke prirode.

U izjavi za BBC rekao je da bi tvrtke koje planiraju bušenje u Venezueli morale postići sporazum s vladom, što neće biti moguće dok na vlast ne stupi Madurov nasljednik.

Dodao je da bi u tom slučaju kompanije preuzele rizik ulaganja milijardi dolara, ovisno o stabilnosti buduće venezuelanske vlasti.

„Čak i ako se politička situacija stabilizira, riječ je o procesu koji traje mjesecima“, rekao je Falakshahi, dodajući da će tvrtke morati potpisati ugovore s novom vladom nakon njezina formiranja prije nego što započnu s većim ulaganjima u infrastrukturu.

Potrebna golema ulaganja

Analitičari upozoravaju da bi za obnovu nekadašnjih razina proizvodnje bilo potrebno nekoliko desetaka milijardi dolara te potencijalno cijelo desetljeće.

Neil Shearing, glavni ekonomist grupe Capital Economics, ocijenio je da bi Trumpovi planovi imali ograničen učinak na globalnu opskrbu naftom, a time i na cijene.

„Postoji velik broj prepreka koje treba svladati, a vremenski okvir za realizaciju toliko je dug“ da bi cijene nafte 2026. godine, prema njegovoj procjeni, vjerojatno ostale gotovo nepromijenjene.

Shearing je rekao da tvrtke neće ulagati dok u Venezueli ne bude uspostavljena stabilna vlada te da projekti neće davati rezultate „još mnogo, mnogo godina“.

„Problem su desetljeća nedovoljnih ulaganja i lošeg upravljanja, a sama ekstrakcija iznimno je skupa“, rekao je.

Dodao je da bi Venezuela, čak i kada bi se vratila na razinu proizvodnje od oko tri milijuna barela dnevno, i dalje bila izvan deset najvećih svjetskih proizvođača.

Shearing je također upozorio na visoku proizvodnju unutar saveza OPEC+, istaknuvši da svijet trenutačno „ne pati od nestašice nafte“.

Naftne kompanije i dalje oprezne

Bivši glavni izvršni direktor BP-a lord John Browne izjavio je za BBC da je obnova venecuelanske naftne industrije „projekt izrazito dugoročne prirode“.

„Ljudi često podcjenjuju vrijeme potrebno za takve pothvate. Organizacija resursa, materijala, a posebno ljudi zahtijeva iznimno mnogo vremena“, rekao je.

Dodao je da bi, iako je moguć „brz oporavak“ dijela proizvodnje, tijekom reorganizacije industrije proizvodnja mogla i dodatno pasti.

Chevron je jedina američka naftna kompanija koja i dalje posluje u Venezueli, nakon što je 2022. godine dobila posebno odobrenje administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena za rad unatoč sankcijama.

Tvrtka, koja trenutačno čini oko petine ukupne venecuelanske proizvodnje, priopćila je da joj je prioritet sigurnost zaposlenika te da posluje „u skladu sa svim relevantnim zakonima i propisima“.

Ostale velike naftne kompanije zasad se nisu javno očitovale o svojim planovima, a jedino je Chevron komentirao situaciju.

Falakshahi je rekao da će čelnici naftnih kompanija interno razmatrati hoće li iskoristiti tu priliku.

„Odluka o ulasku na neko tržište ovisi o dva ključna čimbenika – političkoj situaciji i dostupnim resursima“, rekao je.

Falakshahi smatra da je, usprkos političkim rizicima, “potencijalna nagrada prevelika da bi se ignorirala”.

Lord Browne se slaže – za naftne tvrtke, prisutnost u novim tržištima previše je važna da bi se propustila. “Ako vodite kompaniju, htjeli biste ući što prije”, kaže.