Kada je rast cijena u pitanju, Hrvatska se osjetno udaljava od europskog prosjeka: dok inflacija u eurozoni iznosi 2,5 posto, u Hrvatskoj je u ožujku skočila na 4,8 posto, tjerana velikim poskupljenjem osnovnih troškova života. Dok se ostatak Europe još uvijek dijelom oslanja na energetske amortizere, u Hrvatskoj se inflacija ubrzava pod utjecajem rasta cijena stanovanja, energije i neprerađene hrane – osobito svježeg voća i povrća, mesa, jaja i mlijeka – što izravno pogađa standard kućanstava.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, u ožujku 2026. bile su u prosjeku više za 4,8 posto nego godinu ranije, dok su u odnosu na veljaču porasle za 1,4 posto, prema brzoj procjeni DZS-a. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji omogućuje usporedbu s europodručjem, pokazuje gotovo identičan uzorak – godišnja inflacija od 4,7 posto i mjesečni rast od 1,2 posto.

Istodobno, procjena Eurostata za ožujak pokazuje da je inflacija u europodručju porasla s 1,9 na 2,5 posto, dakle iznad cilja ECB-a, ali i dalje znatno ispod hrvatskog tempa. Razlika se tako ponovno povećava: Hrvatska danas ima inflaciju gotovo dvostruko višu od prosjeka monetarne unije.

Šok s odmakom

“S obzirom na novonastale geopolitičke okolnosti, prije svega rata na Bliskom istoku i poteškoća u opskrbi energentima, došlo je do promjena u strukturi rasta cijena u Europi. Iako cijene usluga u eurozoni i dalje rastu, one više nisu glavni okidač rasta cijena – tu ulogu ponovno preuzimaju energenti”, kaže Goran Buturac s Ekonomskog instituta. Naglašava da su cijene energije u europodručju u ožujku porasle za 4,9 posto. Istodobno, usluge su rasle oko 3,2 posto, cijene hrane 2,4 posto, a industrijskih proizvoda 0,5 posto.

“Nije bilo razloga za tako veliko dizanje cijena hrane budući da se rast energije, transporta i drugih troškova izazvanih sukobom na Bliskom istoku još nije prelio u proizvođačke cijene. Energetski šok obično se prenosi na cijene hrane s vremenskim odmakom, kada se povećani troškovi proizvodnje i logistike počnu prelijevati na potrošače”, ističe Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredno-prehrambenu industriju.

Po svemu sudeći, u aktualne cijene se ugrađuju budući troškovi tako da je do rasta cijena hrane došlo i prije nego što se očekivalo, dodaje. Blažić dodatno upozorava na snažan rast pojedinih kategorija, navodeći da su cijene sireva poput trapista i goude u njezinim analizama porasle i više od 20 posto, dok cijena teletine na godišnjoj razini bilježi rast i do 35 posto.

“Cijene svinjetine i pilećeg mesa uglavnom su niže nego prošle godine, dok se kod voća i povrća krajem ožujka bilježi rast cijena uvoznih proizvoda poput paprike, rajčica, krastavaca i grožđa, što odražava više troškove transporta i nabave. Budući da je ponuda domaćih proizvoda u tom razdoblju ograničena, uvozne cijene imaju dodatni utjecaj na ukupnu dinamiku”, kaže Blažić.

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Udio troška hrane u prosječnom raspoloživom dohotku kućanstva iznosi oko 27 posto, dok kod kućanstava s nižim prihodima doseže i do 50 posto, što dodatno pojačava učinak rasta cijena u toj kategoriji. Upravo zato detaljna struktura inflacije daje bolju sliku od same ukupne stope. Detaljni podaci za veljaču, posljednji mjesec za koji su dostupne potpune statistike, potvrđuju da je ubrzanje inflacije u ožujku nastavak već vidljivog trenda. Ukupni indeks potrošačkih cijena bio je 3,8 posto viši nego u veljači 2025., uz mjesečni rast od 0,3 posto.

Najveći godišnji rast zabilježen je u skupini stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, čak 10,2 posto, uz doprinos od 1,53 postotna boda – gotovo polovicu ukupne inflacije. Time se potvrđuje da troškovi stanovanja i energije čine ključni izvor cjenovnih pritisaka u domaćem gospodarstvu. Hrana i bezalkoholna pića rasli su 2,9 posto, što je formalno ispod ukupne inflacije, ali se iza prosjeka skriva oštar rast svježe, neprerađene hrane – 6,3 posto godišnje i čak dva posto mjesečno – nasuprot tek 2,5 posto godišnje i blagom padu na mjesečnoj razini kod prerađene hrane. Za kućanstva to znači vrlo različito iskustvo inflacije: oni koji kupuju više svježeg mesa, ribe, jaja, mlijeka i povrća suočeni su s dvostruko većim cjenovnim udarom od službene stope za “hranu”.

Energija je u godinu dana poskupila 4,4 posto, a na mjesečnoj razini za 1,6 posto, što potvrđuje da su upravo novi računi za struju, plin i grijanje, uz goriva i troškove stanovanja te neprerađenu hranu, čine glavni izvor ubrzanja inflacije u prvim mjesecima ove godine. Na razini europodručja veljača pruža sličnu strukturu, ali uz znatno blaže stope rasta. Ukupna inflacija iznosila je 1,9 posto, no kad se iz indeksa izuzme energija, svi relevantni pokazatelji temeljne inflacije kreću se oko 2,3 do 2,4 posto. To znači da se cjenovni pritisci zadržavaju iznad cilja i nakon isključivanja volatilnih komponenti.

Hrana, alkohol i duhan u europodručju rasli su 2,5 posto, dok je neprerađena hrana bilježila rast od 4,6 posto, što je vrlo blizu hrvatskom obrascu, ali s niže polazne razine i bez dodatnog pritiska troškova stanovanja. Energija je u eurozoni još uvijek 3,1 posto jeftinija nego godinu ranije i smanjuje ukupnu inflaciju za 0,3 postotnih bodova, dok u Hrvatskoj isti agregat već bilježi rast i djeluje proinflacijski, što objašnjava zašto se domaća inflacija u ožujku dodatno udaljila od prosjeka eurozone. Drugim riječima, dok europodručje još uvijek koristi ostatke energetskog amortizera iz prethodnog razdoblja, Hrvatska se već suočava s novim valom rasta cijena energenata i stanovanja, uz istodobni pritisak neprerađene hrane.

Državni statističari još nisu objavili precizne stope za pojedinačne proizvode, no skupina neprerađenih prehrambenih proizvoda dobro odražava dinamiku cijena jaja, mlijeka, mesa i ribe. Godišnji mjesečni rast u toj skupini jasno upućuju na to da su upravo “osnovne proteinske” i svježe namirnice najviše poskupjele tijekom proteklih godinu dana. Procjene tržišnih cijena sugeriraju da su jaja skuplja oko 10 posto, mlijeko tri do pet posto, a pojedine vrste mesa i dvoznamenkasto. Primjerice, janjetina je skuplja oko sedam posto, a junetina čak 20 posto.

Prvi vrhu već neko vrijeme

Na razini eurozone HICP pokazuje sličan red veličine: indeksi za jaja, mlijeko, meso i žitarice u pravilu rastu brže od ukupne stope za hranu, ali sporije nego u vrhuncu šoka nakon invazije na Ukrajinu 2022. Razlika je u tome što Hrvatska u ovaj novi krug ulazi s već višom općom inflacijskom razinom pa isti nominalni skok cijena hrane ima veći makroekonomski i politički odjek nego u “jezgri” eurozone. Inflacija u Hrvatskoj više nije pitanje prosjeka, nego strukture potrošnje. “Hrvatska, mjereno postotnim bodovima, bilježi po svim kategorijama gotovo dvostruko veći rast cijena u odnosu na prosjek eurozone”, ističe Buturac.

U samo dva mjeseca ove godine inflacija je porasla s 3,8 posto u veljači, na 4,8 posto u ožujku, dok se u europodručju u istom razdoblju povećala s 1,9 na 2,5 posto. U strukturi rasta cijena Hrvatska bilježi višu inflaciju u gotovo svim kategorijama, pri čemu su u ožujku najviše rasle cijene energije (11,3 posto), zatim usluga (7,8 posto) i hrane (3,9 posto), prema Buturčevim prvim procjenama.

“Nije ugodno čuti da Hrvatska ima jednu od najviših stopa inflacije u europodručju, ali to nije ni neočekivano. Već dulje vrijeme nalazimo se pri vrhu po stopi inflacije među državama Europske unije”, podsjeća Buturac. Dok se inflacija u europodručju postupno vraća prema cilju, Hrvatska ulazi u fazu u kojoj rast cijena više ne određuje jedan dominantan faktor, nego kombinacija stanovanja, energije i osnovnih prehrambenih proizvoda. To znači da razlika u odnosu na europski prosjek više nije kratkoročno odstupanje, nego odraz dubljih strukturnih pritisaka koji će inflaciju u Hrvatskoj i u narednim mjesecima zadržati iznad razine europodručja.