Iako glavna turistička sezona tek predstoji, pristižući podaci samo učvršćuju rastuće izglede za taj sektor i prateću potrošnju. Na tom tragu su i najsvježije brojke Porezne uprave o fiskaliziranim prometima poduzetnika.

U djelatnosti pružanja smještaja npr. u prošlom su mjesecu karticama i/li gotovinom plaćeni računi vrijedni 171 milijun eura, dok je u lanjskom svibnju prijavljeno manje od 117 milijuna. Približno isti postotni rast, oko 46 posto, bilježi se u toj djelatnosti i u prvih pet mjeseci; 403 milijuna eura naspram lanjskih 275.

Taksi kao indikator
Toliko postotno povećanje prometa u uslugama smještaja ostvareno je na nepunih 10 posto više izdanih računa u odnosu na lanjski svibanj, a usporedbe prvih pet mjeseci pokazuju da je ove godine izdano 22 posto više računa nego lani. Sve u svemu, razvidno je da je rast prometa umnogome i rezultat viših cijena u 2023.

Slično vrijedi i za ugostiteljski sektor. Kafići, restorani i drugi oblici pružanja usluga pripreme i usluživanja hrane i pića prošlog su mjeseca prijavili više od 290 milijuna eura prometa. To je u odnosu na lanjski svibanj (224 mil.) gotovo 30 posto više, pri čemu je broj računa veći za nepunih 5 posto.

Promatra li se razdoblje od početka godine, ugostitelji su ove godine već s krajem svibnja stigli nadomak milijardu eura fiskaliziranog prometa (999 mil.). To je 31 posto više nego u isto vrijeme 2022., a toliko veći evidentirani promet ostvaren je na 8,4 posto više izdanih računa.

Pečat turističke predsezone može se razaznati i u fiskaliziranom prometu taksi službi, koji je u svibnju premašio 12,3 milijuna eura nasuprot npr. travanjskih 9,1 ili 8,5 milijuna prijavljenih u ožujku.

Za visokih 27 posto, s 39,3 na 50 milijuna, svibanjski je promet povećan u odnosu na prethodni mjesec i u kategoriji Prijevoza i skladištenja. U usporedbi s lanjskim svibnjem to je 31 posto više, i to na 16 posto većem broju računa. Kumulativni 5-mjesečni rezultat pokazuje i nešto jači godišnji rast u toj djelatnosti, za 36 posto, na više od 180 milijuna eura.

Na razini svih djelatnosti, prošli mjesec je potrošnja mjerena fiskaliziranim prometima dosegnula ukupno 3,28 milijardi eura ili 13 posto više nego mjesec prije, i to na 11,4 posto više izdanih računa.

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Više od uređaja: Priča o brendu koji je promijenio način na koji živimo

Održivo poslovanje

Tko stoji iza najveće održive investicije u Hrvatskoj?

Rast cijena 0,5%
Inače, prema brzoj procjeni državnih statističara, potrošačke cijene u svibnju su na mjesečnoj razini u prosjeku porasle 0,5 posto. Godišnja stopa inflacije spustila se pak ispod 8 posto, ali tome je nemalo pridonio pad cijena energije (za 3%), dok je npr. Kategorija hrane, pića i duhana i i dalje na dvoznamenkastom godišnjem rastu (13,5%), a usluge i neprehrambeni industrijski proizvodi skuplji su nego prije godinu dana u prosjeku 8 posto.

Petomjesečni fiskalizirani promet premašio je 13,3 milijarde eura i viši je nego lani za oko 2,2 milijarde odnosno 20 posto. Za petinu veći promet ostvaren je na 2,6 posto više izdanih računa. Kroz fiskalne blagajne u maloprodaji prošla je približno polovica ukupnog prometa (6,36 mlrd. eura), a u odnosu na lani trgovci na malo povećali su ga za 15 posto, ali na niti 1% većem broju izdanih računa.