Cijena štete od koronavirusa, nemjerljiva za živote građana, itekako je vidljiva na financijama države. Proračun je u delikatnom balansu; prigušeno gospodarstvo slabije ga je sposobno puniti, a rashodi su u strmoj uzlaznoj putanji.

Vlada je (dijelom) za zatvaranje jaza posegnula na domaće bankarsko tržište; u godinu dana krediti središnjoj državi porasli su za 5,5 milijarde kuna krajem studenog, što je skok od gotovo 15 posto.

Brojke središnje banke otkrivaju da su krediti državi dosegnuli iznos od 42,7 milijardi kuna, premda su na mjesečnoj razini blago smanjeni za 0,3 posto u odnosu na listopad.

Potrebe nabujale

“Ovakav trend kretanja spomenutih kredita posljedica je visokih potreba države za dodatnim sredstvima namijenjenih suzbijanju posljedica pandemije, uz istovremeno zamjetno niži priljev sredstva u državni proračun zbog pada gospodarske aktivnosti”, kažu analitičari RBA u osvrtu na stanje kredita.

Pod kišobran šteta od korone u Hrvatskoj do kraja prosinca uguralo se 30-ak milijardi kuna – od troškova testiranja, liječenja, isplata bolovanja, potpora tvrtkama do općenito šteta pada prihoda.

Potresi, pak, koji su krajem prošle godine pogodili sisačko-moslavačku županiju odrazit će na javne financije u ovoj godini.

S epidemijom koja je iznenada dobila nove nesretne zaplete, od mutiranih sojeva do bitke za milijune doza cjepiva uz sukobe s farmaceutskim kompanijama, teško je očekivati ‘mirnije vode’ za javno zdravlje i fiskus u dogledno vrijeme.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Krajem studenog ukupni krediti, središnje i lokalne države, poduzeća, građana i ostaleih financijskiih institucija, iznosili su 271,8 milijardi kuna.

Unatoč mjesečnom padu (za 221 milijun kuna prema listopadu) u usporedbi s godinom prije pojave koronavirusa, krediti su nastavili svoj uzlazni trend rasta prisutan od prosinca 2018.

Ipak, godišnji rast usporen je na 4,5 posto (sa 6,5%) pa je zaduženje svih domaćih sektora povećano za 11,8 milijardi kuna. Pritom je očita preferencija zajmova u domaćoj valuti.

Udio kunskih kredita kontinuirano se nastavio povećavati do 47,1 posto, a njihov volumen do kraja studenog povećan za više od 10 posto premašivši 128 milijardi kuna.

Istodobno, ukupni valutni krediti dosegnuli su 143,7 milijardi kuna (-0,1%), a njihov udio iznosio 52,9 posto. Studeni je tvrtkama donio nastavak razduživanja što je očekivana dinamika jer su se oni najveći unaprijed opskrbili likvidnošću pa je pritisak prema bankama smanjen.

S 84,2 milijarde kuna zajmova tvrtkama krajem studenog, na taj segment otpada gotovo trećina svih zaduženja.

Blagi mjesečni pad od 255 milijuna kuna ipak treba promatrati kroz godišnje 2,5 povećanje u godini, odnosno 2,1 milijardu kuna. Takav trend, s pogledom unatrag, traje od veljače prošle godine.

Podsjetimo, početkom 2021. pred banke je dostavljeno 30,7 milijardi kuna ‘teških’ zahtjeva za moratorijima od čega će tvrtke zatražiti pauziranje za više od 27 milijardi kuna.

Izloženost građana

Građani su izloženost prema bankama u studenom povećali za 400 milijuna kuna na osnovi transakcija koji isključuje utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacije te otpise.

Najveći porast od 700 milijuna kuna posljedica je skoka stambenih kredita jer predzadnji mjesec godine bio vrijeme posljednje runde državnog subvencioniranja.

Gotovinski krediti, čija je hiperprodukcija prije korone regulatora nagnala na njihovo oštro zauzdavanje, zabilježili su pad od 0,2 milijarde kuna.