Izvori vruće vode u Rečici nisu dovoljno istraženi. Ina kao vlasnik bušotine traži od Grada da sufinancira nova istraživanja vrijedna oko osam milijuna kuna – objašnjava kandidat za župana Karlovačke županije Boris Ožanić (SDP) zašto se zalaže za izgradnju termoelektrane toplane kao dugoročno rješenje grijanja u Karlovcu, a ne za grijanje iz geotermalnih izvora, što predlaže aktivist Davor Petračić.

Utvrđena lokacija

Drugi veliki problem oko izvora u Rečici, pronađenih 1983., po Ožaniću je taj što je Ina njihov vlasnik.

– Ne vjerujem da će MOL odustati od profita kada se izvori počnu koristiti – kaže Ožanić.

Geotermalna energija jest jeftinija, ali će konačnu cijenu, nastavlja Ožanić, obračunavati Ina, i ona će vjerojatno biti neznatno manja od tržišne.

– Vrelovod iz Rečice mora biti od vrlo kvalitetnog čelika, a važna su i dodatna istraživanja kojima bi se točno utvrdile temperatura i količina vode – smatra Ožanić.

Kaže da je poznato da bi izgradnja TE-TO stajala oko 32 milijuna eura i da je već ucrtana i lokacija u prostornim planovima.

– To ubrzava posao. TE-TO bi radio na biomasu i plin, pa se projekt može kandidirati za sredstva iz EU fondova, a i HEP je to uvrstio u planove. TE-TO je rješenje ogrjevnih problema, a proizvodila bi se i električna energija. No, najvažnije je obnoviti vrelovode – kaže Ožanić i dodaje da bi 70 posto projekta mogle odraditi domaće tvrtke.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Petračić procjenjuje da u elektranu u Rečici, koja bi se koristila i za grijanje, treba uložiti 150 milijuna kuna s rokom povrata od pet godina te da bi to pozitivno utjecalo i na turizam i na poljoprivredu.

Vruća voda nalazi se na dubini od 1500 metara, a temperatura je i do 140 Celzijevih stupnjeva.

Gradu distribucija

— Cijena sječke i plina će rasti, a cijena geoterme ne ovisi o tržištu. Grad bi ipak, osim geotermalne elektrane, morao imati dodatan izvor energije za pokrivanje hladnijih dana i morao bi uložiti oko pet milijuna eura u obnovu i upravljanje toplinskom mrežom. Trebao bi se baviti samo distribucijom topline, a tržište će određivati tko će ulagati u energetske objekte – smatra Petračić.