Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Fond može isplatiti 100.000 branitelja bez rasprodaje dionica

Autor: Jadranka Dozan
31. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Uz 300 milijuna kuna, za potrebe iskupa udjela Fond može sklapati i repo poslove do 15% neto imovine

Nešto više od pola milijuna članova Fonda hrvatskih branitelja i njihovih obitelji (FHB) za dva će tjedna moći sami raspolagati svojim udjelima. Dakle, osim zadržavanja udjela moći će podnijeti i zahtjev za prodaju. S približavanjem isteka trogodišnjeg roka u kojemu nisu imali tu mogućnost izbora sve se češće licitira s brojem članova braniteljskog fonda koji bi već u prvom valu mogli posegnuti za unovčavanjem svojih fondovskih udjela, a istodobno je u najveću brzinu prebačena i kampanja uvjeravanja branitelja da to ne bi bilo mudro.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prvi val
Za početak, sve vezano uz razmjere prvog vala prodaja udjela Fonda HB zasad je u sferi nagađanja i nitko ne može pouzdano reći koliko će članova odlučiti istupiti već u prvih mjesec-dva ili pola godine. U nedostatku čvršćeg uporišta ovih se dana mogla čuti procjena da 15-ak posto braniteljske populacije živi u siromaštvu, odnosno da je njihova socijalna karta takva da bi mogla upućivati na sklonost brzom unovčavanju udjela. Neformalno su se pak mogle čuti i aproksimacije pojedinih podružnica braniteljskih udruga o raspoloženju njihovih članova u vezi s (ne)prodajom, ali one metodološki ne zadovoljavaju ni minimum kriterija da bi poslužile za iole suvisliji orijentir. Nedvojbeno je tek to da u slučaju iskupa više od 50 posto udjela (imovine fonda) u roku šest mjeseci od isteka moratorija na prodaju slijedi isplata svih članova, odnosno likvidacija fonda. Usto, nakon što su prošli tjedan izglasane izmjene zakona o Fondu HB, načelno je jasno i koje razmjere zahtjeva za prodajom Fond može izdržati bez (većih) pritisaka na rasprodaju dionica Ine i Hrvatskog telekoma koje čine i glavninu njegove imovine. Tim zakonskim izmjenama, naime, fondu je omogućeno da uz imovinu u novcu, depozitima i obveznicama dio likvidnosti osigura i kroz repo poslove radi iskupa udjela, i to najviše do 15 posto neto imovine Fonda. Prema sadašnjoj vrijednosti neto imovine, a ona iznosi oko 3,7 milijardi kuna (po vrijednosti udjela od 597 kuna u petak), ispada da bi kroz tu vrstu ugovora Fond mogao za prve isplate (najranije sredinom lipnja) priskrbiti oko pola milijarde kuna. I mimo toga fond ima dio imovine u novcu, depozitima i obveznicama. Nakon što se za tjedan-dva (7-11. travnja) udjelničarima isplati dio dobiti kroz dividendu od 20-ak kuna po udjelu (ukupno 127 milijuna), na računu mu ostaje 127 milijuna kuna kao trećina dobiti namijenjena reinvestiranju, a uskoro mu stiže i dividenda HT-a (oko 170 milijuna kuna). Ukratko, ukupno je posrijedi nešto više od 800 milijuna kuna ‘municije’ za isplate koje Fondu HB ne bi stvarale pritisak na rasprodaju dionica. U odnosu na njegovu današnju vrijednost, to bi značilo da bi bez jačeg zadiranja u dionički portfelj mogao izdržati nalet isplata između 20 i 25 posto ukupnog broja udjela ili između 100 i 120 tisuća članova (mjereno prosječnim ‘paketom’ udjela). Bude li više zahtjeva za prodajom, morat će se krenuti u prodaju dionica, a zasad nema naznaka o eventualnim paket-aranžmanima u tom smislu.

Nešto više od pola milijuna članova Fonda hrvatskih branitelja i njihovih obitelji (FHB) za dva će tjedna moći sami raspolagati svojim udjelima. Dakle, osim zadržavanja udjela moći će podnijeti i zahtjev za prodaju. S približavanjem isteka trogodišnjeg roka u kojemu nisu imali tu mogućnost izbora sve se češće licitira s brojem članova braniteljskog fonda koji bi već u prvom valu mogli posegnuti za unovčavanjem svojih fondovskih udjela, a istodobno je u najveću brzinu prebačena i kampanja uvjeravanja branitelja da to ne bi bilo mudro.

Prvi val
Za početak, sve vezano uz razmjere prvog vala prodaja udjela Fonda HB zasad je u sferi nagađanja i nitko ne može pouzdano reći koliko će članova odlučiti istupiti već u prvih mjesec-dva ili pola godine. U nedostatku čvršćeg uporišta ovih se dana mogla čuti procjena da 15-ak posto braniteljske populacije živi u siromaštvu, odnosno da je njihova socijalna karta takva da bi mogla upućivati na sklonost brzom unovčavanju udjela. Neformalno su se pak mogle čuti i aproksimacije pojedinih podružnica braniteljskih udruga o raspoloženju njihovih članova u vezi s (ne)prodajom, ali one metodološki ne zadovoljavaju ni minimum kriterija da bi poslužile za iole suvisliji orijentir. Nedvojbeno je tek to da u slučaju iskupa više od 50 posto udjela (imovine fonda) u roku šest mjeseci od isteka moratorija na prodaju slijedi isplata svih članova, odnosno likvidacija fonda. Usto, nakon što su prošli tjedan izglasane izmjene zakona o Fondu HB, načelno je jasno i koje razmjere zahtjeva za prodajom Fond može izdržati bez (većih) pritisaka na rasprodaju dionica Ine i Hrvatskog telekoma koje čine i glavninu njegove imovine. Tim zakonskim izmjenama, naime, fondu je omogućeno da uz imovinu u novcu, depozitima i obveznicama dio likvidnosti osigura i kroz repo poslove radi iskupa udjela, i to najviše do 15 posto neto imovine Fonda. Prema sadašnjoj vrijednosti neto imovine, a ona iznosi oko 3,7 milijardi kuna (po vrijednosti udjela od 597 kuna u petak), ispada da bi kroz tu vrstu ugovora Fond mogao za prve isplate (najranije sredinom lipnja) priskrbiti oko pola milijarde kuna. I mimo toga fond ima dio imovine u novcu, depozitima i obveznicama. Nakon što se za tjedan-dva (7-11. travnja) udjelničarima isplati dio dobiti kroz dividendu od 20-ak kuna po udjelu (ukupno 127 milijuna), na računu mu ostaje 127 milijuna kuna kao trećina dobiti namijenjena reinvestiranju, a uskoro mu stiže i dividenda HT-a (oko 170 milijuna kuna). Ukratko, ukupno je posrijedi nešto više od 800 milijuna kuna ‘municije’ za isplate koje Fondu HB ne bi stvarale pritisak na rasprodaju dionica. U odnosu na njegovu današnju vrijednost, to bi značilo da bi bez jačeg zadiranja u dionički portfelj mogao izdržati nalet isplata između 20 i 25 posto ukupnog broja udjela ili između 100 i 120 tisuća članova (mjereno prosječnim ‘paketom’ udjela). Bude li više zahtjeva za prodajom, morat će se krenuti u prodaju dionica, a zasad nema naznaka o eventualnim paket-aranžmanima u tom smislu.

Mudra odluka
Predstavnici Vlade, Fonda i braniteljskih udruga nastoje uvjeriti branitelje (i nasljednike poginulih, umrlih ili nestalih branitelja) da prodaja ne bi bila najmudrija odluka. Jedni se pritom pozivaju na nepovoljno stanje na tržištu kapitala o kojemu najviše ovisi vrijednost njihovih udjela (Ina i HT čine 91-92 posto imovine). Drugi podsjećaju na pripadajuće dividende i očekivane buduće privatizacije državnih poduzeća u kojima bi trebao participirati i FHB. Treći naglašavaju benefite koji se očituju u socijalnim programima braniteljske zaklade i fonda za stipendiranje djece branitelja (dosad više od sedam tisuća stipendija). Argumenti za ostanak u fondu objektivno stoje, ali ostaje vidjeti koju će snagu imati u računicama pola milijuna članova Fonda.

Autor: Jadranka Dozan
31. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (4)
Pogledajte sve

Poštovani samo mali osvrt na Vaš komentar “U nedostatku čvršćeg uporišta ovih se dana mogla čuti procjena da 15-ak posto braniteljske populacije živi u siromaštvu, odnosno da je njihova socijalna karta takva da bi mogla upućivati na sklonost brzom unovčavanju udjela”.
Svaki normalni branitelj unovčiti će svoj udio jer stručnost uposlenika u fondu je veoma upitna, dapače ne upitna nego jadna. A što se tiče siromaštva 15% branitelja u to siromaštvo su ih doveli razno razni stručni ljudi poštenom privatizacijom i fondacijom firmi koje su bile produktivne i uspješne, pa su razno razni vlasnici fondova posisali sve što je vrijedilo,a ostatak dogurali u fondove, ala Fond branitelja.
Samo držite svoje dionice, vrijediti će Vam puno “više” kad drugovi to dobro ulože – kao recimo diler Nodilo u pokojnoj Riječkoj banci.
Srdačan pozdrav i kako ono kažu stari ljudi – ŽIVI BILI PA VIDJELI


Što se događa sa nama koji necemo prodati udjele a fond se u međuvremenu zatvori.Koliko bi naši udjeli vrijedjeli i dali bi uopće bili naplativi?[sad]

Zna li tko odgovor na ovo pitanje?

Što se događa sa nama koji necemo prodati udjele a fond se u međuvremenu zatvori.Koliko bi naši udjeli vrijedjeli i dali bi uopće bili naplativi?[sad]

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close