Navedenih devet ‘zlatnih koka’ trebalo bi podebljati proračun za 1,4 milijarde kuna.
U krpanju proračunske rupe Vlada je ove godine odlučila iscijediti profitabilne državne kompanije. Većina dobitaša u proračun mora uplatiti 60 posto lanjske neto dobiti.
Vladina odluka odnosi se na tvrtke od strateškog i posebnog interesa kojima je država većinski vlasnik, a u onima u kojima država ima manjinski udio, predstavnici države u upravljačkim tijelima imaju obvezu zahtijevati da se također razmjerni dio dobiti uplati u proračun, piše tportal.
U krpanju proračunske rupe Vlada je ove godine odlučila iscijediti profitabilne državne kompanije. Većina dobitaša u proračun mora uplatiti 60 posto lanjske neto dobiti.
Vladina odluka odnosi se na tvrtke od strateškog i posebnog interesa kojima je država većinski vlasnik, a u onima u kojima država ima manjinski udio, predstavnici države u upravljačkim tijelima imaju obvezu zahtijevati da se također razmjerni dio dobiti uplati u proračun, piše tportal.
Od obveze namirivanja proračuna izuzeto je samo pet državnih poduzeća, a to su HAC, Hrvatske ceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Plinacro te Zračna luka Dubrovnik. S obzirom na to da značajan broj državnih kompanija još nije objavio podatke o poslovanju za prošlu godinu nemoguće je precizno utvrditi koliko će novca završiti u proračunu. Trenutačno su dostupni podaci za sedam kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi i dvije (Hrvatska lutrija, HŽ infrastruktura) koje su objavile preliminarne podatke za 2015. godinu
Navedenih devet 'zlatnih koka' trebalo bi podebljati proračun za 1,4 milijarde kuna, a prema grubim procjenama od svih državnih dobitaša (uključujući i tvrtke s manjinskim udjelima) ukupno bi se u državnu kasu moglo sliti blizu dvije milijarde kuna. Zanimljivo je da je u proračunskom planu za ovu godinu predviđeno tek 832 milijuna kuna prihoda od financijske imovine što znači da Vlada svojom odlukom želi u najmanju ruku dvostruko premašiti plan.
Lavovski dio kolača trebao bi uplatiti HEP koji je lani na razini grupe ostvario dobit od 1,94 milijarde kuna. Kako je država stopostotni vlasnik HEP-a, proračunu će pripasti punih 60 posto odnosno 1,16 milijardi kuna.
Značajne uplate očekuju se i od Jadranskog naftovoda, Hrvatske poštanske banke i Končara elektroindustrije. Međutim, Vladina odluka potpuno se kosi s planovima tih kompanija o raspodjeli dobiti. Naime, dok su Uprave i Nadzorni odbori Janafa, HPB-a i Končara u prijedlozima raspodjele dobiti vodili interesima razvoja tvrtaka, država se povela isključivo interesima punjenja proračuna.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@ Fahrudin, ovdje je puno više do lupetanja novinara nego do toga što oni stvarno misle i planiraju napraviti.
Odluka o donošenju Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Narodne novine broj: 53/2014
Kak ce isplatiti iz HPB-a, ako je banka nedavno dokapitalizirana?!
I jesu li u HEP-u planirali odljev veci od milijarde kuna i imaju li ‘cash at hand’ toliku likvidnost?
Sve skupa me podsjeca na ogrezlog alkoholicara koji u deliriju pretrazuje sve po kuci i ne libi se razbiti staklena vrata ormara, pa i pod cijenu vlastitog (samo)ozljedjivanja, umjesto da pronadje kljuc i jednostavno ih otkljuca.
Stvarno sramota da poslovni uzima članke na ovu temu sa t-portala i to bez da se išta provjeri.
Ovo nije ideja ove vlade nego je naslijeđeno od prošle, čak su tome dali snagu Zakona. A najzanimljiviji dio je da su sredstva išla u Alan i tko zna gdje završila i u koje svrhe.
Uključite se u raspravu