S 1. srpnja 2014. svi građani Republike Hrvatske morat će odvajati svoj otpad. Do sada je više od 200 hrvatskih gradova i općina uvelo ili započelo uvoditi ovaj sustav.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju sektor gospodarenja otpadom zahtijeva najviše promjena. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom trebao bi biti cirkularan tako da se jednom upotrijebljeni resursi vraćaju u ponovnu upotrebu te da se iz njih crpi maksimalnu korist. Otpad jedne industrije time će postati sirovina druge. Država bi ove godine u tu svrhu trebala uložiti više od 220 milijuna kuna.

Od 1. srpnja svi građani će morati imati mogućnost odvajanja otpada. Njihov dosadašnji otpad bit će razdvojen na korisne sekundarne sirovine poput papira, stakla, metala, biootpada i sl. Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima, inače rijetka slika u Hrvatskoj, postat će standard u svim gradovima i općinama. Budući da primarna selekcija otpada službeno počinje u srpnju, mnogi strahuju kako će turistička sezona biti najveći razlog mogućeg kašnjenja pune implementacije tog novog modela u nekim dijelovima Hrvatske.

Osnovni cilj primarne selekcije otpada u Hrvatskoj je povećanje reciklaže s trenutnih 8% na 50% do 2020. godine. Problemi s kojima se država sada suočava su velika ulaganja u infrastrukturu, nova precizna regulativa i ono najteže – promjena navika građana.

Današnji potrošači žive daleko drugačije nego prijašnji i unatoč boljoj kvaliteti života kod nas se proizvodi više otpada nego ikada. Na službena odlagališta otpada u Hrvatskoj godišnje se odloži 1.200.000 tona komunalnog otpada što bi značilo da svatko od nas na dnevnoj bazi stvori od 0,40 do 0,95 kg otpada.

Ako se primarna selekcija otpada ne provede valjano, očekuju nas milijunske kazne i ostale sankcije od strane Europske unije. Imajući na umu kako je gospodarenje otpadom složena djelatnost koja zahvaća sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje te sadrži čitav niz postupaka i tehnologija, znamo da nas čeka velik i mukotrpan posao. Također moramo biti svjesni kako neprimjereno gospodarenje otpadom smanjuje kakvoću okoliša i kakvoću življenja te uvelike utječe i na zdravlje nas samih.

Do kraja 2018.godine Hrvatska mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što znači da do tada sva odlagališta moraju biti sanirana i usklađena, a ona koja ne rade po pravilima, zatvorena. Uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom prestajemo zakopavati vrijedne sirovine na odlagališta, a postoji i mogućnost udvostručenja broja radnih mjesta direktno zaposlenih u gospodarenju otpadom.

Kako bismo što bolje upoznali buduću regulativu i politiku gospodarenja otpadom, Poslovni dnevnik organizira stručnu konferenciju pod nazivom ''Gospodarenje otpadom II – Primarna selekcija otpada'' koja će se održati 24. rujna 2014. godine.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Konferencija Gospodarenje otpadom II okupit će i potaknuti javnu diskusiju svih bitnih dionika u ovom sektoru – predstavnika komunalnih poduzeća, čelnika lokalne samouprave, proizvođača opreme, te državnih institucija.

Više informacija o konferenciji saznajte ovdje.