Odzvonilo je uporabi sjemenja i sadnica tradicionalno proizvedenih u kućnoj radinosti čak i na privatnim parcelama.

Naime, administrativna mašinerija Europske komisije, uz argument povećanja produktivnosti na proizvodnji hrane, donijela je nove direktive o trgovini sjemenjem unutar granica Europske unije koje će, kako se najavljuje, biti usvojene 6. svibnja. Nova pravila, strahuje se, nametnut će čak i poljoprivrednicima hobistima sankcije ukoliko ne koriste "autorizirano" sjemenje.U Ministarstvu poljoprivrede međutim, ističu kako još nemaju saznanja da će buduća EU regulativa za marketing reprodukcijskog biljnog materijala znatnije izmijeniti postojeću regulativu u pogledu trženja lokalnih i tradicionalnih sorti poljoprivrednog bilja. U Hrvatskoj, navode dalje, postoje dva službena popisa: Sortna lista Republike Hrvatske i Nacionalna sortna lista koje uređuju proizvodnju, prijavu za stručni nadzor, uvoz i stavljanje na tržište reprodukcijskog materijala. Pristupanjem u EU ukida se Nacionalna sortna lista, a sve sorte sa Sortne liste RH postaju dio Zajedničke Sortne liste (Common Catalogue) EU i njihovo trženje moguće je bez ograničenja kako u Hrvatskoj tako i na prostoru Unije.

Prijelazno razdoblje

Sukladno Pravilniku o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, Pravilniku o upisu sorti u Sortnu listu i Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti, objašnjavaju, regulirana je mogućnost upisa domaćih, starih, udomaćenih, nekomercijalnih i drugih sorti na Sortnu listu s oznakom "čuvane sorte". One se također upisuju i u Zajedničku sortnu listu (Common Catalogue) Europske unije s naznakom "čuvane sorte," no njihovo je stavljanje na tržište, naglašavaju, moguće samo na nacionalnoj razini.

Za sve sorte s Nacionalne sortne liste, iznose u Ministarstvu poljoprivrede, dogovoreno je prijelazno razdoblje do kraja 2014. u kojem postoji mogućnost da se navedene sorte uključe u proceduru priznavanja sorti odnosno upisa na Sortnu listu RH. Na primjer, na Nacionalnoj listi upisane su 84 sorte krumpira ili 12 sorti rotkvica, dok je na Sortnoj listi RH tek 60 vrsta krumpira i sedam rotkvica.

I sada je, podsjećaju u Ministarstvu, dopuštena razmjena sjemena između proizvođača ili udruga, međutim za komercijalno stavljanje na tržište nužno je da sorta bude upisana na Sortnu listu ili Nacionalnu sortnu listu kao "standardna" ili kao "čuvana sorta". Iz Ministarstva poručuju da je i u programu Ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020., o kojem se vodi javna rasprava, predviđena mjera očuvanja biljnih genetskih resursa, sukladno prijedlogu Uredbe o ruralnom razvoju Europskog Vijeća i Parlamenta.

Protivljenje javnosti

Miroslav Božić, član tima koji je s EU pregovarao o poglavlju za poljoprivredu, a danas savjetnik u tvrtki Viro, ne dijeli optimizam hrvatske administracije. Direktive o standardiziranom sjemenju, podsjeća, nisu novost, Komisija zapravo samo ubrzava projekt. Osobno, ističe, dijeli zabrinutost i protivi se ovakvom "teroru koji se nameće proizvođačima". Božić vjeruje da će europska javnost, budu li usvojene zabrane, uzvratiti protivljenjem i zahtjevom da se zadrži uporaba i sjemena proizvedenog tradicionalnim postupcima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ekološke udruge iz Austrije već su digle glas. Prođe li ova odluka, upozoravaju, nestat će mnoge sorte konvencionalnog voća, povrća i žitarica. Smatraju da i mala poljoprivredna gospodarstva i potrošači imaju pravo na korištenje sjemenja neovisno o načinu njegova uzgoja, a pogotovo onoga koje je tradicionalno prilagođeno lokalnom uzgoju. Od nove direktive, opominju, profitirat će samo multinacionalke koje već kontroliraju tržište.

Propale inicijative 

Eksperiment s kvrgavim plodovima

Europska komisija u srpnju 2009. poništila je uredbu koja je branila prodaju kvrgavih mrkvi, zakrivljenih krastavaca ili poriluka na kojem omjer bijele i zelene boje na stabljici nije odgovarao točno propisanim dimenzijama. Ukidanjem tog apsurdnog propisa Bruxelles je ponovno dopustio trženje i nepravilno izraslog voća i povrća. Kako EK upravo kroji aktivnosti za plansko razdoblje 2014.-2020. na autorizaciju sjemenja može se gledati kao na još jedan eksperiment dokone administracije, poput onog o kvrgavom voću i povrću.