Potprogram Kultura programa EU Kreativna Europa, koji otvara mogućnost financiranja kulturnih projekata u razdoblju od 2014. do 2020. godine, predstavljen je danas na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Za provedbu programa u Hrvatskoj je nadležan Desk Kreativna Europa koji djeluje u sklopu Ministarstva kulture. Ana Perišić Mijić iz Deska istaknula je da je riječ o financijskom programu EU za potpore u kulturi i to za film, televiziju, festivale, usavršavanja za kreativce u kulturi i umjetnike, književne prijevode, projekte prekogranične suradnje i slično.

Putem ovog programa na raspolaganju je ukupno 1,46 milijardi eura, a njegovi opći ciljevi su očuvanje i promocija europske kulture, promocija njene baštine i jačanje multikulturalnosti te jačanje konkurentnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora, navela je Perišić Mijić.

Program Kreativna Europa dijeli se na potprograme Medija, Kulture i Međusektorske suradnje. U potprogramu Kultura najviše sredstava, čak 70 posto, predviđeno je za potpore europskim programima suradnje. Ostale potpore namijenjene su književnim prijevodima, europskim mrežama i platformama.

Dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci Predrag Šustar istaknuo je da program prvenstveno daje mogućnost djelovanja mladima. To je ujedno i prilika katedrama humanističkih znanosti hrvatskih sveučilišta za ostvarenje suradnji, ustvrdio je. Šustar je ovom prilikom naglasio da je nužno dati priliku djelovanja mladim istraživačima na svim poljima društvenog života kako bi se u budućnosti održala konkurentnost hrvatske znanosti.

Pročelnik Odjela riječke gradske uprave za kulturu Ivan Šarar posebno je istaknuo vrijednost mogućnosti financiranja kulturnih projekata na ovaj način potaknuvši sudionike skupa na prijavljivanje. Ocijenio je da su europski fondovi danas možda jedini alat za ostvarenje nekih oblika kulturnih projekata. U Rijeci su neke ustanove i udruge koje djeluju u kulturi privukle do sad više novaca iz europskih fondova nego što je grad mogao isplatiti iz gradskog proračuna temeljem javnih potreba u kulturi, rekao je Šarar.

Mladen Špehar iz Deska Kreativna Europa Ministarstva kulture detaljno je prikazao postupak prijava za dobivanje potpora iz ovog programa. Istaknuo je da veću mogućnost prihvaćanja imaju projekti koji u osnovi imaju dobru europsku ideju te koji na kvalitetan način utvrđuju suradnju partnera iz različitih zemalja. Ustanovama i udrugama koje se planiraju prijaviti preporučio je da predlože aktivnosti kojima se već intenzivno bave, proširujući ih na europski kulturni prostor.

Budući da je jedan od dijelova programa Kreativna Europa, izvan navedenih potpora, i sustav Europske prijestolnice kulture, danas je dotaknuta i ta tema, s obzirom na to da je Rijeka kandidatkinja za tu titulu 2020. godine.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Ciljevi kandidature Rijeke su stvoriti brojne kulturne programe visoke umjetničke razine, kreirati kulturni program s jakom europskom dimenzijom i transnacionalnom suradnjom, uključiti širok raspon građana, poboljšati kulturnu infrastrukturu, razviti vještine, kapacitete i upravljačke sposobnosti kulturnog sektora, potaknuti partnerstva i suradnju s drugim sektorima, promovirati grad i njegove kulturne programe i poboljšati međunarodnu orijentaciju i vidljivost grada Rijeke i čitave regije.

Projekt Europske prijestolnice kulture (EPK) započet je 1985. godine s ciljem osnaživanja kulturnih i gospodarskih veza gradova Europske unije i dosad je tu titulu nosilo 40 gradova diljem Europe. Od 2011. godine titulu Europske prijestolnice svake godine nose dva grada iz dvije različite zemlje-članice Europske unije. Proces odabira prijestolnica započinje šest godina prije te se odvija u dva kruga.

Odluka o gradovima koji će ući u drugi krug donijet će se tijekom 2015., a konačna odluka i imenovanje hrvatskoga grada Europske prijestolnice kulture očekuje se početkom 2016. godine.