Antipoduzetnička klima ključna je prepreka jačanju poduzetničkih aktivnosti, na koje je državni vrh jučer s Dana poduzetnika upozorio predsjednik HUP-a Ivan Ergović.

“Ne možemo se nikako složiti s antipoduzetničkom retorikom i nekim represivnim mjerama koje će dodatno pogoršati ionako lošu poduzetničku i investicijsku klimu. Dobro je da postoji zid poreznog srama, ali neka imena na njemu ispisuju sudovi, a ne birokrati. A ako postoji zid poreznog srama neka postoji i zid birokratskog srama, na kojemu će biti ispisana imena gradonačelnika ili ministara čije odluke poskupljuju poslovanje i čija sporost odgađa projekte koji nose radna mjesta”, oštar je bio Ergović, zatraživši “simetriju odgovornosti”. Poručio je i da poduzetnici nisu problem, već rješenje za izlazak iz krize, te podsjetio da su mnogi milijarderi u svojoj karijeri prošli i bankrot, te da odluku o tome poduzetnici ne donose iz obijesti. U razvijenim je društvima, dodao je, uobičajeno da poduzetnik ima pravo na neuspjeh i potiče ih se da se bave poslom i nakon neuspjeha, dok se kod nas neuspjeh ne dopušta, a uspjeh zamjera”, kazao je Ergović. Već na samom skupu odgovorio mu je premijer Zoran Milanović.

“Kao političar koji sebe doživljava kao političkog poduzetnika koji pokušava novo, mogu osjetiti što znači biti poduzetnik i koliki rizik to predstavlja. No, mora se uvoditi pravila i red, svidjelo se to nekome ili ne”, poručio je premijer, podsjećajući poduzetnike da je Vlada pokušala proširiti prostor slobode u poslovnom sektoru, ali i napominjući da se mora znati reda, kao u izvršavanju poreznih obveza. Tu, dodao je, države neće biti nemilosrdna, nego stroga i principijelna. Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović viđenja je da se antipoduzetnička klima u kriznim uvjetima kroz koje prolazimo stvara stoga što ljudi u nevolji traže krivca, pa je, kaže, radnicima kriv kapital, kapitalu sindikati, a sama politika opet drugdje traži krivca. Josipović se, pak, slaže da u Hrvatskoj nikako nije dobro da se svaki poduzetnički neuspjeh tretira kao kriminal, na što upozoravaju poduzetnici, no po njemu nije održiva ni teza da se svaki neuspjeh ne treba shvatiti ozbiljno.

Roglić protiv, Čolaković za

Iako je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Ivan Ergović na Danu poduzetnika izašao s prijedlogom da se objavi “zid birokratskog srama” te da se na njega stave imena gradonačelnika i ministara čije odluke blokiraju projekte i povećavaju troškove do granica izdržljivosti, poduzetnici, čini se, nisu spremni imenovati one koji im ne daju raditi. Oni s kojima smo razgovarali ili otvoreno kažu kako im nije u interesu nikoga prozivati ili okolišaju tvrdeći da su krivi svi.

Koja su mjerila
Branko Roglić, vlasnik tvrtke Orbico, ne slaže se u potpunosti s idejom dizanja stupa srama i tvrdi da gradonačelnici ne utječu na njegov posao, već spora administracija. “Oni nisu shvatili da što brže rade, imat će i veće prihode”, pojasnio je Roglić. No upozorio je i kako ne zna po kojim bi se mjerilima stavljalo nekog na stup srama. “Među nama ima loših i boljih, kao i kod političara, a o njima birači odlučuju na izborima”, zaključio je Roglić. Sličnog mišljenja je i Ernest Tolj, direktor Eurocablea. “Svi bismo se trebali okaniti gluposti i stupova srama jer prepucavanje ne vodi ničemu”, ističe Tolj. Ideja se nije svidjela ni Ivanu Miloloži, predsjedniku Uprave Munje, koji je i u Vijeću članova HUP-a. On smatra da se nikoga ne treba posebno prozivati. “Zakazala je kompletna administracija. Nalazimo se ne samo u ekonomskoj krizi, već i u moralnoj, i krizi odgovornosti. Mi smo u krizi već 20 godina”, kaže Miloloža.

Odgovarati imovinom
Jedini od sugovornika kojem se dopala ideja jest Esad Čolaković, predsjednik Crome. “Ako vrh državne vlasti misli da bi javnim žigosanjem menadžera i poduzetnika mogli poboljšati situaciju, onda to treba vrijediti i za njih same. Primjerice, ako direktor neke tvrtke osobnom imovinom odgovara za neplaćanje poreza, onda bi i neki ministar ili gradonačelnik isto tako trebao odgovarati osobnom imovinom za propuste koje čini na vlasti”, rekao je Čolaković. (N. Buljan; M. Žujo)

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije