Jedan od temeljnih benefita uvođenja sustava izdvojenog prikupljanja komunalnog otpada za domaće korisnike svakako bi trebala biti reforma sustava naplate komunalne usluge odvoza i zbrinjavanja otpada.

U Hrvatskoj je dosad bilo uobičajeno da se ta usluga naplaćuje temeljem površine nekretntine ili broja stanovnika u kućanstvu, no u budućnosti bi se trebala napalćivati pravednije – prema količini generiranog otpada. Ipak, da bi to bilo moguće potrebno je stvoriti kvalitetan sustav evidencije prikupljenog otpada. O iskustvima Dubrovnika govori šef gradske Čistoće Pero Kaciga.

Na koji način ste primijenili HT-ov waste management sustav – Evidencija odvoza komunalnog otpada?
Uvođenjem zakona o otpadu, trebali smo naći efikasniji način riješiti pitanje evidencije odvoza komunalnog otpada. Ovaj sustav primjenjujemo jer omogućuje elektroničku evidenciju sakupljanja i odvoza komunalnog otpada iz hotela na području Dubrovnika a u konačnici evidenciju pražnjenja svih kanti i kontejnera na području grada Dubrovnika. Sama evidencija je brža i točnija u odnosu na način evidenciju koji smo koristili prije uvođenja usluge Evidencija odvoza komunalnog otpada, jer se sada sve odvija automatski.

Što se dobiva realnom evidencijom broja praženjenja kanti i kontejnera? Na koji način se dosad to evidentiralo?
Elektronička evidencija broja pražnjenja kanti i kontejnera je osnova  za pravednu naplatu – prema volumenu i broju odvoza predanog komunalnog otpada. Ranije smo ručno zapisivali broj pražnjenja kanti i kontejnera za svaki hotel. To je zahtijevalo dosta vremena i postojala je mogućnost ljudske pogreške, da netko nešto krivo zapiše, krivo pročita i sl. Ne kraju je sve zapise s papira trebalo ručno prepisivati u računala.

Na koji način je ovaj sustav sukladan sa zakonskim odredbama?
Ovaj sustav, osim što omogućava automatsku evidenciju preuzetog komunalnog otpada, omogućava primjenu modela naplate koji je u potpunosti u skladu s važećim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, jer je naplatu moguće obavljati prema kriteriju volumena ili mase predanog otpada.

Na koji način funkcionira ta usluga?
U spremnike za otpad ugrađuju se tzv. RFID tagovi (radio frequency identification device) koji se očitavaju putem posebno prilagođenih RFID antena montiranih na češlju podizača komunalnog vozila.Očitavanje se odvija automatski pa nije potrebna nikakva posebna edukacija radnika. Svi podaci nakon očitanja prenose se  bežičnim putem u realnom vremenu, te su trenutno su dostupni u cloud aplikaciji. Na kraju se automatski upisuju u knjigovodstveni program.

Zašto vam se rješenje Hrvatskog Telekoma činilo najprikladnijim? Koje su njegove prednosti?
Najveće prednosti HT-ovog rješenja su:nJednostavnost korištenja – Oprema za identifikaciju na kamionu radi potpuno automatizirano i ne zahtijeva nikakve dodatne radnje od naših djelatnika i time ne utječe na uobičajene poslovne procese sakupljanja otpada. Dokazivost izvršene usluge prema korisnicima – podaci o izvršenom pražnjenju posude se šalju na server tek kada senzori detektiraju da je posuda prisutna na podizaču te da je podizač u krajnjoj gornjoj poziciji za pražnjenje.

Grad Dubrovnik nastoji ići u smjeru tzv. "smart city" grada.  Što to konkretno znači?
Pojam "pametni" gradovi (smart cities) se može pridružiti gradovima koji koriste informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) s ciljem inteligentnijeg i efikasnijeg iskorištavanja resursa, što rezultira odgovarajućim uštedama, unaprijeđenom kvalitetom života i reduciranim štetnim utjecajem na okoliš. Konkretno, u Dubrovniku uz rješenje za evidenciju odvoza komunalnog otpada  uskoro planiramo početi koristiti još jednu HT-ovu ICT uslugu. Riječ je o usluzi koja omogućuje da račune umjesto u papirnatom obliku šaljemo u elektroničkom obliku. Time ćemo sniziti troškove izdavanja računa jer više nećemo trebati kupovati papir i tiskati račune a ne treba zanemariti niti pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’