Ekonomski pokazatelji koji pristižu posljednjih mjeseci “gaze” i neke donedavne prognoze o tempu gospodarskog oporavka odnosno ovogodišnjem rastu BDP-a.

Tako su u Hrvatskoj narodnoj banci prije samo nekoliko mjeseci naviše revidirali procjenu rasta (na 6,8 posto), a sad računaju da će stopa rasta BDP-a ove godine dosegnuti 8,5 posto. Tu je najnoviju projekciju iznio guverner Boris Vujčić na konferenciji Financijsko tržište koja se održava u Opatiji.

Ona se u prvom redu temelji na iznadočekivanim rezultatima turizma, od kojega bi prihodi, umjesto donedavnih projekcija o 70 posto onih iz predpandemijske 2019., trebali dosegnuti čak 90 posto. HNB sad računa da će stopa rasta BDP-a ove godine dosegnuti 8,5 posto.

Izvozna očekivanja

Pored turizma i potrošnje, brži rast u 2021. od donedavnih očekivanja sugeriraju i kretanja robnog izvoza, ali usporedno s takvom dinamikom oporavka nakon oštroga pada u 2020. smanjuju se očekivanja za iduću godinu. U HNB-u ga sad 2022. vide na 4,1 posto, i to uz, kako kaže guverner, naglašene rizike vezane uz pandemiju i inflaciju odnosno poremećaje u opskrbnim lancima.

No, naznake vraćanja proizvodnje iz Azije na zapad može ispasti i prilika da se dio te proizvodnje preseli i kod nas, smatraju u središnjoj banci. U svakom slučaju, ovogodišnjim ekonomskim u Hrvatskoj ispale su bliže prognoze niza inozemnih bankarskih grupacija i analitičkih kuća čije su se prognoze rasta BDP-a od prije nekoliko mjeseci (od sedam, osam posto, pa i više) donedavno činile preoptimistične.

I najnoviji set podataka koji je stigao iz Državnog zavoda za statistiku – o industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo te prometu uslužnih djelatnosti, na tragu je bržeg tempa oporavka nego što se prvotno očekivalo. Tako je, prema DZS-u, obujam industrijske proizvodnje u kolovozu u odnosu na isti lanjski mjesec bio veći 5,2 posto.

Nakon 2020. u kojoj se pečat korona krize očitovao u padu proizvodnje za 3,4 posto, to je već deveti uzastopni mjesec rasta na godišnjoj razini. Godišnja stopa rasta obujma proizvodnje u kolovozu je ubrzala u odnosu na srpanjsku (3,9 posto), a promatra li se razdoblje od početka godine do kraja osmog mjeseca proizvodnja je u odnosu na lani veća za 8,3 posto.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

U međugodišnjim usporedbama u kolovozu je povećanjem prednjačila proizvodnja tzv. intermedijarnih proizvoda koja je u odnosu na lanjski kolovoz porasla za gotovo deset posto, ali solidnih 6,6 posto bilježi se i kod kapitalnih proizvoda. Kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju energije porast obujma proizvodnje bio je umjereniji (3,5 i 1,5 posto), dok je pad, i to za četiri posto, zabilježen samo u kategoriji trajnih proizvoda za široku potrošnju.

Osim učinka baznog razdoblja, a uz nastavak jačanja domaće i inozemne potražnje, u industriji je prema podacima HZMO primjetan polagani rast broja osiguranika, a to ohrabruje pozitivna očekivanja, primjećuju analitičari Raiffeisen banke u blic-osvrtu na najnovije brojke o industrijskoj proizvodnji.

Utjecaj baznog efekta već dugo prati i komentare raznih drugih pokazatelja ekonmske aktivnosti. On je dijelom zaslužan i za najnovije godišnje stope rasta maloprodajnog prometa. U kolovozu je, naime, potrošnja u maloprodaji porasla za 18,3 posto na godišnjoj razini.

Osim spomenutog baznog efekta, toliki dvoznamenkast rast posljedica je i povoljnih kretanja u turizmu, a pridonijela su mu zacijelo i, kako kažu u RBA, “umjereno pozitivni trendovi na tržištu rada”.

Kolovoz je bio sedmi mjesec uzastopnog (godišnjeg) rasta potrošnje, a tom je nizu prethodilo 11 mjeseci pada pod utjecajem koronakrize..

Dvoznamenkaste stope rasta

Kao i kod industrije, promet trgovine na malo u kolovozu je u međugodišnjim usporedbama ubrzao rast u odnosu na srpanj kada je maloprodajni promet porastao 12,8 posto.

Rast maloprodajnog prometa u trgovini na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima premašio je 15 posto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) zabilježio i jači skok, tek nešto manji od 20 posto na godišnjoj razini.

Kumulativno gledano, od početka godine do kraja osmog mjeseca trgovina na malo bilježi porast prometa od 13,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Tijekom prošle godine, podsjetimo, maloprodajni promet je realno pao za 5,8 posto.

Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima za rujan signaliziraju pak da će i sljedeća mjesečna objava DZS-a o prometu u trgovini ma malo biti u znaku dvoznamenkaste stope rasta, iako ti podaci odražavaju i ovoljetno jačanje inflatornih pritisaka.