Ekonomski stručnjak Dino Ivan Dogan smatra kako pojedine Vladine mjere mogu kratkoročno pomoći građanima, no upozorava da se njima ne rješavaju temeljni problemi hrvatskog gospodarstva.

trgovinski sporazum

‘Carine ne mogu zaštititi Europu – jedini odgovor na Trumpa je tehnološki razvoj i AI’

„Hrvatsko gospodarstvo možemo promatrati kao veliki požar, a Vlada sada donosi nekoliko spremnika vode da ga gasi. Nisam siguran da je u svakom spremniku voda, možda je negdje i benzin“, rekao je u razgovoru za HRT.

Pregrijano gospodarstvo, pohlepni trgovci i rast plaća koji je podigao inflaciju

Govoreći o inflaciji, Dogan je objasnio kako je hrvatsko gospodarstvo „pregrijano” jer je potražnja veća od ponude, što automatski podiže cijene. Dio odgovornosti snose i pojedini trgovački lanci i privatni poduzetnici koji koriste situaciju za dodatna poskupljenja. „Često čujemo: ‘Svi dižu cijene pa ćemo i mi.’ To je dio problema”, istaknuo je.

Posebno je izdvojena tema rasta plaća u javnom sektoru. Dogan smatra da je upravo snažno povećanje plaća pridonijelo rastu inflacije. „Ako znate da netko danas ima više novca u džepu, normalno je da ćete povećati cijene. To je osnovna tržišna logika“, rekao je.

50 posto poreza na ekstra profit — ali tko određuje što je ekstra?

Dogan je komentirao i najavljeno oporezivanje ekstra profita velikih tvrtki po stopi od 50 posto. Upozorio je kako termin „ekstra profit” nije jasno definiran te da takve mjere mogu negativno utjecati na investicije.

„Postavlja se pitanje tko određuje što je ekstra profit. U nekim industrijama velike marže postoje zato što su potrebna golema ulaganja“, kazao je.

koliko dobro znamo što ne znamo

‘Ne gubite novac zbog loših odluka. Gubite ga jer ne znate da su loše.’

Nova valuta

Više nije dovoljno samo štedjeti: Tvrtke sada na energiji žele i zarađivati

Apartmanizacija i poruka: „Nemoj biti preuspješan”

Dotaknuo se i turizma te najavljenog povećanja poreza za iznajmljivače apartmana. Smatra kako Vlada pokušava suzbiti apartmanizaciju, ali upozorava da velik broj građana živi upravo od turističkih prihoda.

„Poruka koja se šalje ispada: nemoj biti preuspješan jer ćeš platiti više“, rekao je.

Hrvatska bez strategije: gdje smo 2030.?

Dogan je više puta naglasio kako Hrvatskoj nedostaje dugoročna gospodarska strategija. „Gdje vidimo Hrvatsku 2030. ili 2035. godine? Imamo strategije, ali rijetko se govori što je ostvareno, a što nije“, upozorio je.

Smatra i da Hrvatska mora jačati vlastitu proizvodnju i smanjivati ovisnost o uvozu. „Nismo samodostatni ni u osnovnim stvarima. Da imamo više domaćih proizvoda, mogli bismo bolje kontrolirati cijene i smanjiti inflacijske pritiske”, rekao je.

Na kraju je poručio kako su kratkoročne mjere nužne, ali da bez ozbiljnih strukturnih promjena Hrvatska neće dugoročno riješiti problem inflacije i konkurentnosti.