Bruxelles ustraje na milijardama od poreza na nekretnine

Autor: Poslovni.hr , 14. svibanj 2015. u 14:30
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Svoje preporuke Europska komisija grupirala je u šest točaka, odnosno područja, no lista reformskih zahvata koje u njima traži mnogo je dulja

Europska komisija zasad ipak neće dodatno pojačati monitoring nad Hrvatskom zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. No, guranje u zadnji (šesti) stupanj nadzora i zahtjeve za žurnim akcijskim planom korektivnih mjera nismo izbjegli zato što ne ispunjavamo kriterije za to.

Prema svemu sudeći, izmakli smo mu zato što s ekonomskim neravnotežama podjednako problema imaju i neke daleko veće/važnije članice Unije, poput Francuske i Italije. Slično vrijedi i za Portugal, dok u skupini kandidata za "šesti krug" jedino ga Bugarska s obzirom na (ne)ispunjavanje kriterija nije zaslužila. Komisija je, dakle, politički odlučila ponajprije poštedjeti Francusku i Italiju, a one su pak i Hrvatskoj ispale kišobran. U našem slučaju, doduše, mnogi su ekonomisti uoči jučerašnjeg objave povjerenika Europske komisije prognozirali takav ishod i zbog činjenice da za pola godine u Hrvatskoj slijede izbori. Tako, primjerice, on nimalo nije iznenadio Martinu Dalić, ali ni Željka Lovrinčevića koji smatra kako se na idućoj kontrolnoj točki kod spomenute četvorke zasigurno neće konstatirati napredak i ublažavanje strukturnih slabosti njihovih ekonomija.  Utoliko više od poštede u smislu najvećeg stupnja nadzora govore specifične preporuke koje je Hrvatskoj za 2015. i 2016. nabrojala Komisija.

 

5,5mlrd.

kuna povučeno iz 2. mirovinskog stupa, EK bi zamjenu

"Preporuke su zapravo nalik listi reformi koje su se trebale provesti proteklih nekoliko godina, a nisu", ističe Lovrinčević. Jedna od preporuka koja svakako bode oči je uvođenje poreza na nekretnine. Iako tog poreza i njegovih fiskalnih efekata u 2016. nema u Vladinu Nacionalnom programu reformi, u Komisiji očito računaju s prihodom koji je prema lanjskom Programu reformi trebao donijeti taj porez. On je, naime, bio predviđen kao mjera za osiguranje zamjenskih oko tri milijarde kuna proračunskog prihoda nakon što se iscrpe učinci povlačenja dijela mirovinske štednje zaposlenih iz kategorije beneficiranoga staža tijekom 2014. i 2015. (5,5 milijardi kuna). Komisija je tako zacijelo poručila da računa s obećanjem da će se dogodine osigurati supstitut, no u sferi oporezivanja imovine Vlada je najavila samo novi model naplate komunalnih naknada s očekivanim fiskalnim efektom od 300 milijuna kuna.

Svoje preporuke Komisija je grupirala u šest točaka, odnosno područja, no lista reformskih zahvata koje u njima traže mnogo je dulja. Posve je druga priča što je od toga ostvarivo u ovoj godini. Od pet-šest ključnih reformskih zahvata koje stoje u preporukama za 2015. i 2016., ove godine provedbeno ne treba očekivati gotovo ništa, smatra Lovrinčević. To je, kaže, razvidno i iz terminskih planova navedenih u Nacionalnom programu reformi (NPR). Iz njih se može iščitati da su one ključne uglavnom u "nultoj fazi", od zakona o plaćama kojim bi se trebao urediti sustav nagrađivanja u javnom sektoru, pa do mjera poboljšanja upravljanja javnim poduzećima ili teritorijalnog preustroja. Primjerice, u slučaju Zakona o plaćama, koji je najavljen u NPR-u, zasad se više-manje barata načelima budućeg sustava, dok se kod teritorijalnog preustroja najavljuje tek poticanje na spajanje pojedinih jedinica lokalne samouprave, negdje s jeseni.

Da razina ambicioznosti hrvatskih vlasti "ostaje ispod očekivanja u nizu područja", u Komisiji su, uostalom, i izrijekom ustvrdili objavljujući istodobno "dobru vijest" o poštedi od najstrožeg monitoringa. Komentirajući cijelu skupinu zemalja s prekomjernim neravnotežama, europski povjerenik Pierre Moscovici rekao je kako se u programima njihovih vlada "radi o ambicioznim i detaljnim programima te stoga nije predloženo otvaranje daljnjih postupaka, ali neke zemlje ipak moraju uložiti dodatne napore za uklanjanje makroekonomskih neravnoteža". Jedna od takvih svakako je Hrvatska, koja je i proceduru prekomjernog deficita "prolongirala" na 2017.

U sklopu fiskalnih preporuka Komisija od Hrvatske traži da provede za ovu godinu već najavljene mjere, ali i da dogodine osigura trajnu korekciju prekomjernog deficita. Traži se i da se "objave i provedu" rezultati analize rashoda, kao i da se sankcioniraju oni koji krše proračunske limite te ojača upravljanje javnim dugom. S tim u vezi, podsjetili su Vladu na godišnje objave strategije upravljanja javnim dugom, kojih nema od 2011. Drže da treba ojačati i kapacitet i ulogu Državnog ureda za reviziju. U mirovinskom sustavu ponavljaju potrebu jačeg penaliziranja prijevremenih umirovljenja te sužavanja definicije teških i opasnih profesija, odnosno skraćivanja liste zanimljanja s pravom na beneficirani staž. Sve u svemu i ostale preporuke, od onih u sferi tržišta rada, zdravstva ili upravljanja javnih poduzećima sfere, pa do smanjenja parafiskalnih nameta, uglavnom su otprije poznate stvari. O njima će se, čini se, ozbiljnije razgovarati i pritiskati tek iduću vladu.

Naglasci iz zadaća za 2015. i 2016.

  • Objaviti i provesti rezultate pregleda rashoda
  • Sankcionirati one koji krše proračunske limite
  • Ojačati upravljanje javnim dugom (uz godišnje objave strategije)
  • Uvesti porez na nekretnine
  • Jače penalizirati prijevremena umirovljenja
  • Usklađivati plaće s produktivnošću i ekonomskom situacijom
  • Podići transparentnost u sektoru javnih poduzeća i stručne zahtjeve
  • Ubrzati privatizaciju i listanje manjinskih paketa dionica
  • Jače poticati nezaposlene i 'aktiviranje' neaktivnih
  • Zauzdati fiskalne rizike u zdravstvu
Komentari (10)
Pogledajte sve


EU je sve manje zainteresirana za uvođenje reda kod nas, treba bježati odavde što prije!

Vanjski dug:
Irska 390%
Danska 302%
Švedska 290%
UK 252%
US 233%
Kanada 221%
Njemačka 188%
….
Hrvatska 90%
….
Iran 16%
Rusija 12%

Zapadni svijet je propao, samo se čeka konačni raspad sustava. Cionistički plaćenici poput blogera će vam pisati hvalospjeve o “razvijenom” zapadu a ove stvari prešućuju…

pa mi imamo porez na nekretnine i to više njih…pdv 25% kod kupnje nove nekretnine ili 5% porez na prenos za rabljenu nekretninu, kod gradnje imano komunalne i vodne doprinose po m3, posebno plačamo sve priključke i na potrošnju komunalija plačamo i do preko 50% raznih parafiskalnih nameta, plačamo komunalnu naknadu, naknadu za uređenje voda po m2, vlasnici stanova plačaju i pričuvu a posl. prostora spomeničke i turističke rente te imamo i porez na kuće za odmor, stoga, političari očito nemaju pojima koje su nam sve namete nametnuli pa tako niti mogu objasniti EK da u hrvatskoj vlasnici nekretnina imaju itekako hebeni porez na nekretnine!

inaće, EK daje svakojake preporuke kao uvođenje novih poreza i rezanje socijalnih prava ali još niti jednom nisu predložili racionalizaciju i smanjenje državnog i lokalnog sektora , agencija, javnih tvrtki, privatizaciju drž tvrtki koje nisu od strateškog značaja (što i je naveči Hr problem koji generira dugove i deficite) i umjesto ugostiteljstva, turizma i obnovljivih izvora energije da se potiče proizvodnja, industrija i poljoprivreda, odnosno dodavanje novih vrijednosti, oni preporučuju samo po glavi stanovnika ?!

ne može biti slučajno, počev od krvavog raspada jugoslavije, i to u svim bivšim državama, da su stranci stekli dominantne pozicije upravo u bankarstvu, trgovini, telekomunikacijama, naftnoj industriji, farmaciji,..i sl. kroz koje stvaraju extraprofite za svoje Eu vlasnike, dok je nekada jaka industrija, poljoprivreda, brodogradnja, i sve ostalo uništeno i propalo u nepovrat, ne može biti slučajna izmjena kriterija referenduma radi ukaska u EU, odustajanje od ZERPa, kreditna expanzija i države i građana, ovršni zakoni, deložacije, glomazna, neučinkovita, kaotična država, institucije, sudstvo, korupcija, nepotizam, klijentelizam, nezaposlenost, iseljavanje cijelih obitelji, očajna demografska situacija, ekonomska depresija, obespravljenost uslijed nefunkcioniranja institucija ogromna fiskalna i parafiskalna opterečenja na doslovce sve bez obzira da li radiš ili ne, da li imaš za golo preživljavanje ili ne…

isto tako ne može biti slučajno da EK, koja je vrlo dobro upoznata sa očajnom situacijom u Hrvatskoj, daje najnoviji naputak da se još smanje prava i uvede još poreza… očito da hrvatski građani imaju previsoke kriterije i kakvu takvu egzistencionalnu sigurnost kroz svoje nekretnine, pa je EK izdala nalog kolabricionistićkoj političkoj eliteti da moraju još jače i intezvnije podjeliti i zavaditi te ih nezaposlenošću i porezma ekonomski osiromašiti i tako ih disciplinirati da im se za svagda izbiju iz glave gluposti kao dostojanstvo, sloboda, samostalnost, suverenost jer su ipak to građani drugoga reda i treba im pokazati gdje je njihovo podaničko mijesto [emo_bijesan]

Gdje bježati?

Koliko vidim nigdje nije neka sreća, mislim na europu.

U skandinavske zemlje ne bi išao da ležim i da mi plaćaju.

EU je sve manje zainteresirana za uvođenje reda kod nas, treba bježati odavde što prije!

New Report

Close