Portugal je prva članica koja je Bruxellesu dostavila nacionalni plan oporavka i otpornosti, a još 12 zemalja najavilo je to do kraja tjedna, među njima i Hrvatska, čime službeno kreće dvomjesečna evaluacija.

Formalni rok za dostavu je 30. travnja, no polovina zemalja još će ‘polirati’ planove. Kvalitetu prije kvantitete rado bi vidjeli i u Europskoj komisiji iz koje su u petak poručili: “Planovi pokrivaju idućih šest godina, važno je ih je pravilno odraditi i ništa se neće dogoditi ako se pošalju kasnije. Želimo da članice predaju spreman plan, a ne s rupama”.

Naknadno pregovaranje je moguće, ističu, no “zbog efikasnosti želimo ograničiti tu mogućnost”.

Ući će i upitni projekti

Procjena strateških dokumenata 27 članica lavovski je posao za stotinjak ljudi iz nekoliko segmenata EK. O kojem se pothvatu radi najbolje ilustrira da samo jedan (neimenovane) članice ima više od 50.000 stranica razrade troškova.

Plan Vlade Andreja Plenkovića imat će oko 700 stranica kada bude dovršen, a u javnosti je objavljen tek sažetak na oko 80 stranica. Inače, kombinacija velikog obujma i malo vremena izazvala je skepsu dijela stručnjaka da će zbog ograničenih resursa ‘ispod radara proletjeti’ i upitni projekti.

Članice najmanje 37 posto novca moraju usmjeriti u zelenu tranziciju, bar 20 posto u digitalizaciju po principu nenanošenja znatne štete klimi i okolišu, a misao vodilja su reforme da bi nakon oporavka iz krize izašle otpornije.

Kako će iskoristiti sredstva na raspolaganju (u hrvatskom slučaju, 6,3 milijarde eura bespovratno i 3,6 milijardi zajmova), ostavljeno je na volju članicama ovisno o strukturi ekonomije, ali uslađeno sa specifičnim preporukama (CSR).

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Plan Vlade pod žestokim je kritikama da je previše novca usmjereno u javni sektor i infrastrukturu na štetu privatnog. ‘Zeleni’ prag nadmašila je većina, a u mnogim slučajevima brojka ide preko 50 posto pa Bruxelles procjenjuje da bi to moglo generirati oko 250 milijardi eura investicija.

Pritom više od 50 milijardi eura čini energetska učinkovitost i obnova zgrada. Visoko na listi prioriteta je zelena mobilnost, ulaganja u željeznicu, e-mobilnost, električne punionice…

Mnogi su preskočili i digitalni minimum što u ulaganjima znači više od 130 milijardi eura u mreže velike brzine, digitalizaciju javne administracije pa i prekogranične projekte.

Robusni sustavi kontrole

S Covidom-19 u prvom planu, čak 28 posto novca bit će namijenjeno u zdravstvo i socijalnu koheziju; od renovacije i izgradnje bolnica, jačanja primarne njege, povezivanja socijalne skrbi i zdravstva.

Novinare je zanimalo mogu li se iz fonda financirati (veće) plaće u zdravstvu, no to nije opcija jer se radi o višekratnim troškovima. “Fond ima rok trajanja, kako bi se plaće financirale kad on prestane s radom 2026.?”, ističu iz EK, ali ne zatvaraju u potpunosti vrata u slučaju kredibilnog plana reformi.

Ključna poruka je očekivanje da članice “uspostave robusne sustave kontrole trošenja”. Nakon uplate avansa, iduće tranše ovisit će o ispunjenju ciljeva.

Promašaj cilja znači zaustavljanje isplata, a prostora za pregovore je vrlo malo. “EK se može odlučiti na parcijalnu isplatu, ali visina isplate je diskrecijska odluka”, poručuju iz Bruxellesa.