Ekonomski institut povećao je prognozu rasta za ovu godinu na 3,3 posto na krilima očekivanja većih investicija, potrošnje kućanstva i turističke sezone, dok u 2018. očekuje usporavanje na 2,9 posto.

Najveći doprinos rastu, kao i lani, imat će domaća potražnja, uz skromno pozitivan utjecaj vanjske trgovine. Vjetar u leđa potrošnji, koja premašuje polovicu rasta BDP-a, omogućit će porezne izmjene koje su s oporavkom donijele rast plaća i zaposlenosti. Ipak, na potrošnju građana će negativno odraziti skuplja nafta koja se već počela prelijevati na domaće cijene, a uz rast inflacije na 1,4 posto blago će pasti raspoloživi dohoci.

U godini izbora može se računati na skok državne potrošnje, bar do ljeta. Potom slijedi povlačenje ručne kočnice jer će se porezno rasterećenje osjetiti na proračunu pa bi državna potrošnja u konačnici mogla biti manja nego lani, 1,4 posto. "Ako se nakon lokalnih izbora postigne politički konsenzus, moguće je očekivati daljnje reforme i fiskalnu racionalizaciju te dodatno usporavanje stope rasta državne potrošnje koja bi u 2018. mogla iznositi 0,7 posto", ističu u EIZ-u.

Ostvare li se najave o efikasnijem povlačenju EU novca, bolja poslovna klima i najavljeni projekti u turizmu, investicije bi mogle doseći trećinu rasta BDP-a, odnosno 5,4 posto u ovoj i 7,1 posto u sljedećoj godini. Rast izvoza usporit će na 6,8 posto, a nezaposlenost pasti na 13,3 posto. Premda je stanje u javnim financijama povoljno, deficit bi mogao biti veći od Vladinih procjena oko 1,9 posto, no prijeti mu niz rizika: od plaća u javnih i državnim službama, dugova u zdravstvu, rasta kamata na javni dug, tužbe banaka, Ina-Mol, Agrokor…