Ekonomski institut Zagreb promijenio je na niže ranije prognoze o kretanju hrvatskog BDP-a, pa očekuje ovogodišnji gospodarski pad od 0,6 posto, dok iduće godine očekuje blagi rast od 0,2 posto.

U najnovijoj publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly posebno je revidiran rast BDP-a sljedeće godine jer je EIZ u srpnju prognozirao da će 2015. rasti 0,7 posto, a da će ovogodišnji BDP pasti 0,5 posto. Razlozi lošijih prognoza nalaze se u "povratku negativnih kretanja usprkos pozitivnim kretanjima u vanjskotrgovinskom sektoru". U priopćenju se podsjeća na to kako je, nakon prvog tromjesečja u kojem su ostvarena nešto povoljnija kretanja, u drugom tromjesečju zabilježen pad ukupne aktivnosti, a nastavak takvog trenda analitičari EIZ-a očekuju i u preostalom dijelu godine.

Mjesečni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na pad industrijske proizvodnje i građevinske aktivnosti, stagnaciju obujma trgovine na malo i usporavanje rasta izvoza. Nepovoljne vremenske prilike imale su negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, navode iz EIZ-a. BDP će u ovoj godini, tvrde u EIZ-u, pasti zbog slabe domaće potražnje i nastavkom pada investicija. Rast će sljedeće godine biti uvjetovan jačanjem inozemne potražnje i investicija uslijed značajnijeg povlačenjem novca iz fondova EU-a. Napominju i kako se nezaposlenost smanjuje od proljeća i bitno je manja nego u isto vrijeme prošle godine, ali istodobno nije došlo do rasta zaposlenosti.

Očekuju da će se osobna potrošnja u ovoj godini nastaviti smanjivati, uz ukupan pad od 0,3 posto, dok se u 2015. očekuje njezina stabilizacija. Upozoravaju na to da su glavni rizici ostvarenja prognoza koncentrirani u fiskalnoj sferi i odnose se na vjerodostojnost provedbe fiskalne konsolidacije. Fiskalni će deficit ove godine biti veći nego prošle i iznad cilja zacrtanog u okviru procedure prekomjernog deficita. Po mišljenju EIZ-a, poduzete mjere u sferi oporezivanja dohotka građana, poput povećanja neoporezivog dijela dohotka, ne idu u smjeru smanjenja fiskalnog deficita, već dovode do manjka prihoda, ponajprije lokalnih jedinica vlasti, što će dovesti do dodatnih napetosti, a vjerojatno neće imati značajniji učinak na gospodarski rast.