Uoči izlaska najnovijega osvrta na regiju koji nosi znakoviti naziv "Zapela u tranziciji", Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zabrinuta je za njezin rast manji od tri posto, koji daleko kaska za potencijalom. Posebno se od tri ključna područja interesa razvojne banke, što su energetika, infrastruktura te financijski sektor, s posebnom pozornošću promatra posljednji.

"Financijski sektor ključan je za sve ekonomije", rekao je Jean-Marc Peterschmitt, izvršni direktor EBRD-a za središnju i jugoistočnu Europu novinarima regije u Londonu. "Iznos neprihodujućih kredita znatno opterećuje kapital banaka i rješavanje tog pitanja prioritet je kreditnih institucija", rekao je napominjući da se razgovara o različitim modelima, među kojima je i zamisao da investitori otkupljuju dijelove portfelja. "I EBRD je zainteresiran sudjelovati u rješavanju tog pitanja", rekao je Peterschmitt ne otkrivajući više detalja.

Ta razvojna banka dosad je u Hrvatsku uložila 2,8 milijardi eura, od čega trećinu u financijski sektor, a iz Londona ne skrivaju ni da su "otvoreni za razgovore" o ulasku u Hrvatsku poštansku banku. Podsjetimo, prošlogodišnji pokušaj privatizacije HPB-a propao je nakon što mađarska OTP banka nije ni dostavila obvezujuću ponudu, a država je onu od austrijske Erste & Steiermärkische banke vrijednu 103 milijuna eura odbacila ocijenivši je preniskom. 

Loši portfelji
Glavni ekonomist EBRD-a za regiju Peter Sanfey nedavno je Poslovnom dnevniku rekao da je banka zabrinuta za Hrvatsku, od koje je očekivala više, a posebnu bojazan stvara fiskalna situacija. Premda je financijski sektor u Hrvatskoj stabilan, ugrožava ga slab gospodarski rast, dugotrajno razduživanje i visok udio loših kredita, kaže Sanfey. Među bankarima u regiji, uključujući i Hrvatsku, kao jedna od glavnih tema nameće se otkupljivanje loših portfelja. Poslovni dnevnik nedavno je pisao o interesu američkih fondova da sudjeluju u tim transakcijama koje bi bankama donijele rasterećenje bilanci i oslobodile kapital za novi kreditni zamah, pod uvjetom da u realnom tvrtke i građani budu imali dovoljno apetita za rizikom. Bankarsku nervozu dodatno pojačava regulatorni stisak s dvije fronte. Europa želi detaljno zaviriti u poslovne knjige banaka u procesu ocjene kvalitete imovine.

Test otpornosti
Kad budu gotovi rezultati tog pročešljavanja, uslijedit će novi stres test otpornosti bankarskog sustava koji će rasvijetliti treba li i koliko bankama novog kapitala. O tome će ovisiti i razduživanje u njihovim podružnicama u regiji, uključujući i Hrvatsku, u kojoj HNB posljednjih godinu dana jače inzistira na tome da banke priznaju koliko problema imaju s nenaplativim kreditima i adekvatno za njih izdvoje rezervacije na teret kapitala.