Hrvatski manjak konsolidirane opće države u prošloj je godini iznosio 16,35 milijardi kuna, odnosno 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug na kraju prošle godine bio na razini od 183,3 milijarde kuna ili 55,5 posto BDP-a, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj od 2009. do 2012. godine, koje je danas predstavljeno u Državnom zavodu za statistiku (DZS).

Ovo će izvješće, kazao je ravnatelj DZS-a Marko Krištof, biti osnova na temelju koje će Europska komisija odlučivati o ulasku Hrvatske u proceduru prekomjernog manjka (EDP), a izrađeno je prema europskoj statističkoj metodologiji (ESA 95). Pritom je istaknuo da pokretanje EDP-a trenutno po kriteriju proračunskog manjka zadovoljava 12 članica EU, a po kriteriju javnog duga njih 16.

Prema ESA metodologiji, konsolidirana opća država uključuje državni proračun i njegove korisnike, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste te Fond za privatizaciju, odnosno AUDIO), javna poduzeća (HRT i HŽ Infrastrukturu), lokalne proračune i njihove korisnike te izvanproračunske fondove (HZZO, HZMO i HZZ), dok je iz izračuna isključena Državna agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).

Ti podaci pokazuju da je unazad četiri godine Hrvatska najveći proračunski manjak imala 2011. godine i po ESA 95 metodologiji iznosio je čak 7,8 posto BDP-a, dok je lani bio najmanjih 5 posto BDP-a.

Naime, po danas predstavljenom izvješću, od 2009. deficit je znatno rastao i podaci o njegovoj razini znatno se razlikuju od onih objavljenih u izvješćima o izvršenju proračuna po pojednim godinama po tadašnjoj metodologiji.

Tako je po danas objavljenim podacima deficit opće države u 2009. iznosio 17,4 milijarde kuna ili 5,3 posto BDP-a, u 2011. narastao je na 20,6 milijardi kuna, što je već predstavljalo 6,4 posto BDP-a.

Potom je u 2011. deficit konsolidirane opće države dostigao iznos od 25,7 milijardi kuna, što iznosi čak 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je lani, po danas objavljenim podacima DZS-a, deficit konsolidirane opće države pao na 16,3 milijarde kuna ili 5 posto BDP-a.

Ranije objavljeni podaci govorili su pak o deficitu u 2009. od 3,5 posto, u 2010. od 4,4 posto, u 2011. od 4,3 postom, a u 2012. od 3 posto BDP-a.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

U DZS-u pojašnjavaju da je ta razlika posljedica činjenice da se po europskoj statističkoj metodologiji u deficit uključuju svi transferi države, pa je tako primjerice deficit u 2011. znatno uvećan zbog više od 7 milijardi kuna duga brodogradilišta koje je države preuzela, dok su u 2010. u manjak uračunate i dokapitalizacije HBOR-a i HPB-a.

O spekulacijama da će ovaj obračun uključiti i Zagrebački holding te HAC pak voditeljica službe nacionalnih računa u DZS-u Galjinka Dominić pojasnila je da je riječ o subjektima s više od 50 posto tržišnih prihoda, zbog čega po ovoj metodologiji ne ulaze u računicu, no da bi se to moglo promijeniti od iduće godine, kada će se izmjenom ESA metodologije u troškovi uključiti i kamate.