Zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerkovic (S&D, SDP) provela je istraživanje o stavovima i ponašanja u zdravstvu u Hrvatskoj. Istraživanje je obuhvatilo 1000 ispitanika koji su odgovarali na pitanja o tome koliko često koriste usluge liječnika, rade li to češće u sklopu javnih ili privatnih pružatelja zdravstvenih usluga, kako ocjenjuju svoje zdravlje i mnoga druga.

Ovakva vrsta istraživanja ključna je za bolje uočavanje nedostataka našeg zdravstvenog sustava i daje nam smjernice za djelovanje temeljene na dokazima.

U prosjeku, koliko često posjećujete liječnike za osobne potrebe ili potrebe osoba o kojima se brinete (dijete, roditelj)?

Što se tiče učestalosti posjeta liječniku, Hrvati u prosjeku liječnika posjećuju 1 – 3 puta mjesečno. Od toga najviše osobe iznad 50+.

Žene liječnika posjećuju češće od muškaraca.Niže obrazovani (osnovna škola) češće posjećuju od onih s višom školom ili fakultetom. Oni bez prihoda i oni s prihodima do 550 EUR doktora posjećuju najčešće.

Hrvati češće koriste javne zdravstvene usluge, tj. oni koji kod liječnika idu češće čine to u sklopu javnog sustava, dok oni koji idu rjeđe češće koriste usluge privatnih liječnika.

Prilikom korištenja zdravstvenog sustava u proteklih godinu dana – usluge kojih liječnika ste koristili?

Hrvati najčešće odlaze liječniku obiteljske medicine (90,3%), zatim liječniku specijalisti (58,5%) pa onda zubaru ili ortodontu (51,6%). Mlađi ljudi (od 18 do 49) češće odlaze zubaru, ortodontu od onih iznad 50.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Obrazovaniji češće posjećuju zubara/ortodonta od onih sa osnovnom i srednjom školom. Hrvati privatne zdravstvene usluge najčešće koriste pri odlasku zubaru/ortodontu.

Prilikom korištenja specijaliziranih pregleda, biste li rekli da češće koristite javne zdravstvene ustanove ili privatne zdravstvene ustanove?

Više od polovice Hrvata koristi (52,7%) isključivo javne zdravstvene usluge i njih 24,2 % češće koristi javne zdravstvene ustanove pri korištenju specijaliziranih pregleda. Njih 9% češće koristi privatne zdravstvene usluge, a samo je 2% onih koji isključivo koriste privatne zdravstvene usluge.

Problem radne snage

Liječnica nakon 43 godine rada odustala od mirovine i otišla raditi u drugi grad

Koliko često ste u posljednjih dvije godine koristili javne zdravstvene ustanove ili ste sudjelovali u korištenju usluga Vaših bližnjih osoba?

Najveći je broj ispitanika javni zdravstveni sustav koristio 3 do 5 puta u posljednje dvije godine (22,8%) i 6 do 10 puta (22,5%).

Koliko često ste u posljednjih dvije godine koristili privatne zdravstvene ustanove ili ste sudjelovali u korištenju usluga Vaših bližnjih osoba? 

Među ispitanicima je 49,5% onih koji u posljednje dvije godine niti jednom nisu koristili privatne zdravstvene ustanove, 22,8 % je onih koji su ga koristili 1 ili 2 puta i 15,1 % onih koji su ga koristili 3 – 5 puta.

Da ste u mogućnosti, biste li češće koristili privatne zdravstvene ustanove?

Više od polovice Hrvata češće bi koristilo privatne zdravstvene usluge u slučaju mogućnosti (61,4%). 34% ih ne bi češće koristilo, dok 4,6 njih ne zna.

Koji su razlozi zbog kojih ne koristite usluge privatnih zdravstvenih ustanova ili ih ne koristite češće?

Kao najveću prepreku češćem korištenju privatnih zdravstvenih usluga ispitanici navode financije (čak njih 57,2%), a njih 36,5% kaže kako nema potrebe za time jer sve uspije obaviti preko javnog zdravstvenog sustava.

Iako je među njima većina onih sa osnovnom i srednjom školom te nezaposlenih, važan je podatak kako čak 48,5% zaposlenih i 44,5% onih sa višom školom i fakultetom kaže kako nemaju dovoljno financijskih mogućnosti da bi češće koristili privatne zdravstvene usluge.

Školskim ocjenama od 1 do 5 ocijenite javne zdravstvene ustanove?

Ocjenjujući javne zdravstvene ustanove, najveći broj ispitanika je najvišu ocjenu (5) dalo kategoriji kvaliteta/stručnost medicinskih sestara i drugog pomoćnog osoblja. Druga najbolje ocijenjena kategorija je kvaliteta/stručnost liječnika u javnom zdravstvenom sustavu. Ispitanici su javni zdravstveni sustav najlošije ocijenili u kategorijama tehničke opremljenosti i brzine dobivanja pregleda ili zahvata. Kako bismo to stavili u perspektivu izračunali smo prosječnu ocjenu za te kategorije:

Kvaliteta/stručnost medicinskih sestara i drugog pomoćnog osoblja dobila je ocjenu 4,2. Liječnici ocjenu 41,1, a brzina dobivanja termina za preglede/pretrage i potrebne zahvate 2,6.

Školskim ocjenama od 1 do 5 ocijenite privatne zdravstvene ustanove?

Ocjenjujući iste te kategorije u privatnim zdravstvenim ustanovama najvišu ocjenu (4,2) dobila je kategorija odnosa prema pacijentima. Sve ostale kategorije poput kvalitete i stručnosti osoblja, tehničke opremljenosti i brzine dobile su prosječnu ocjenu 4,1.

Koliko si lako ili teško možete financijski priuštiti lijekove u slučaju potrebe ( a da nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem)?

Dobro je što skoro 60% ispitanika kaže kako si lijekove može priuštiti lako ili vrlo lako, međutim zabrinjava da si ih čak 36% može priuštiti teško ili vrlo teško.

Koliko si lako ili teško možete financijski priuštiti preglede ili liječenje koje nisu u potpunosti pokriveni zdravstvenim osiguranjem?

60% građana navodi da si preglede i liječenja koja nisu pokrivena zdravstvenim osiguranjem mogu priuštiti teško ili vrlo teško.

Kako biste procijenili Vaše opće zdravstveno stanje?

Najveći broj ispitanika (42,5%) smatra da je uglavnom dobroga zdravstvenog stanja. Zanimljiv je podatak da je među onim ispitanicima koji su svoje zdravstveno stanje ocijenili kao izrazito loše najviše onih sa završenom osnovnom školom (13,7%) i rastavljenih (18,8%). Ovo naravno ne znači da svi rastavljeni svoje zdravstveno stanje ocjenjuju izrazito lošim, već da je među onima koji su svoje stanje ocijenili izrazito lošim najviše rastavljenih i onih sa osnovnoškolskim obrazovanjem.

Imate li Vi osobno dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje?

93,8% ispitanika ima dopunsko zdravstveno osiguranje. Od ispitanika više je žena ugovarateljica dopunskog osiguranja. Dodatno zdravstveno osiguranje ima svega 21,5% ispitanika, a zanimljivo je da je u ovom slučaju manje žena ugovarateljica, a više muškaraca. Dakle obrnuto od situacije kod dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Koliko ste, prema Vašoj procjeni, u proteklih godinu dana osobno potrošili na lijekove i/ili medicinska pomagala?

Najveći broj ispitanika (27,7%) potroši 100 – 200 EUR. Slijedi 21,2% s potrošenih 0 EUR, dok ih 17,9% potroši više od 200 EUR.

Analiza Agronomskog fakulteta

Štete od nepogoda u 12 godina premašile tri milijarde eura – jedna županija najpogođenija

Koliko ste, prema Vašoj procjeni, u proteklih godinu dana osobno potrošili na zdravstvene usluge u privatnim zdravstvenim uslugama?

Čak 65% ispitanika u proteklih godinu dana nije osobno potrošilo niti euro na zdravstvene usluge u privatnom sektoru. 23,5% je potrošilo između 1 i 250 EUR, a 11,1% je potrošilo više od 250 EUR.

Koliko je, prema Vašoj procjeni, u proteklih godinu dana Vaše kućanstvo potrošilo na lijekove i/ili medicinska pomagala?

53,3 ispitanika je potrošilo između 1 i 200 EUR, a njih 30% više od 200 EUR.

Koliko je, prema Vašoj procjeni, u proteklih godinu dana Vaše kućanstvo potrošilo na zdravstvene usluge u privatnim zdravstvenim uslugama?

60,1% ispitanika odgovara da nije potrošilo niti EUR, slijedi 17,2% ispitanika čije je kućanstvo potrošilo 1-160 EUR, 11,6% 161-300 EUR te 11,1% s više od 300 potrošenih eura.