U proteklih nekoliko godina u privatni biznis otišli su mnogi istaknuti dubrovački suci, a taj je trend zahvatio i čelništvo sudova u Dubrovniku. Gotovo da je “obezglavljena” sudbena vlast u gradu svetog Vlahe jer se preko noći našla u situaciji da je “trbuhom za kruhom” napuštaju dva od tri čelnika suda. Predsjednik Županijskog suda u Dubrovniku Pero Miloglav odlazi u odvjetnike, predsjednik Trgovačkog suda Nikša Mozara postaje javni bilježnik, a trećem čelniku, predsjedniku Općinskog suda u Dubrovniku Ivi Besjedici, ozbiljno je funkcija “načeta” DORH-ovim optužbama. Tužitelji tvrde da su u dva navrata njegovom zaslugom knjižene transakcije na 15 hektara državne zemlje u korist privatnih vlasnika te u ime HFP-a, što potvrđuje njegov glasnogovornik Kukavica, traže da isti sud na čelu s Besjedicom sada utvrdi da je zemljište državno.

Sudbena vlast
U Dubrovniku cijelu sudbenu vlast čini ukupno 30 sudaca, a 12 ih je na Općinskom, devet na Županijskom i dva na Trgovačkom sudu i nitko nije na dugotrajnom bolovanju. U jako je lošoj situaciji tamošnji Općinski sud koji ima velik odljev kadrova, a lani je riješio 46 posto starih spisa i na kraju 2007. imao je 2747 neriješenih građanskih predmeta (oko 400 manje nego na kraju 2006.), 545 kaznenih predmeta te 65 posto riješenih starih kaznenih predmeta. Županijski sud preuzeo je 440 predmeta od Rijeke i narastao je na kraju 2007. na 2500 građanskih predmeta, a ima problem s kadrovima. Dubrovnik je otvorio pitanje hoće li i kako na alarmantnu situaciju s kadrovima koji bježe iz sudstva odgovoriti Vlada i Ministarstvo pravosuđa jer će teški zadaci u sklopu reforme pravosuđa biti možda i nemogući zbog pojačanog odljeva sudačkog kadra u privatne vode, a time je sada direktno pogođena i državna uprava. Na žurna rješenja kadrovskih problema u dubrovačkoj sudbenoj vlasti koji joj nedostaju pozvana je reagirati ministrica pravosuđa Ana Lovrin zbog osiguravanja funkcioniranja i organizacije rada Županijskog i Trgovačkog suda jer je nadležna za imenovanje predsjednika sudova. U tamošnjem Trgovačkom sudu, nakon odlaska sadašnjeg predsjednika u javno bilježništvo, ostaje doslovno jedan sudac koji će, sudeći prema nezainteresiranosti kolega za posao na tom sudu, tko zna koliko dugo biti prisilni vršitelj dužnosti predsjednika suda. U posljednje vrijeme, uz Mozara, taj su sud napustila još dva suca, a jedan je umro. Odlazak pak bivšeg predsjednika Županijskog suda u Dubrovniku Pere Miloglava u odvjetnike svima predstavlja veliko iznenađenje, a može biti čista slučajnost da se odluka poklopila s antikorupcijskom akcijom “pet zvjezdica”. Navodno su zabilježene snimke kako poduzetnik naručuje presudu, a javnosti, ali i Miloglavi USKOK duguje informaciju od koga, a možda i ispriku.

Novi notari
Mozara se pak na natječaj za notare javio prije više mjeseci, a ni sam ne zna koliko će dugo u prijelaznom roku funkcionirati. Što se tiče prozvanog predsjednika Općinskog suda Besjedice, u sudstvu su oprezni i kažu kako najprije treba utvrditi je li nezakonit upis vlasništva na vrijednom državnom zemljištu posljedica njegove grube nepažnje ili sudačkog rada kojim se svjesno štetilo državi. Da je dubrovačko pravosuđe gubitnik u utakmici s konkurentnijim privatnim sektorom, dokazuju i natječaji za sudačka mjesta jer za Dubrovnik nema interesa. Na aktualni natječaj za suca Trgovačkog suda javio se jedan kandidat, i to iz redova savjetnika. Kadrovsko sudsko osipanje na jugu države povezano je i s novom “rundom” odljeva sudačkog kadra u privatnike u cijeloj državi. Svake ga godine napusti između 30 i 40 sudaca, a na početku ove godine nekoliko je sudaca ministrica ipak imenovala notarima. Prema informacijama Vrhovnog suda RH, u proteklih sedam godina sudstvo je zbog umirovljenja, ali i zahtjeva za razrješenje i odlaska u bolji biznis napustilo 237 sudaca što je više od 10 posto sudačkih dužnosnika što narušava kapacitete. Svi su tu odluku objašnjavali daleko višim prihodima u notarijatu ili odvjetništvu u odnosu na plaću suca koja prosječno iznosi devet tisuća kuna, a mirovina je ni 40 posto plaće. Važni su im još mirniji život izvan sudstva i bolji profesionalni imidž. Od 2004. razriješeno je i 17 sudaca u stegovnim postupcima, a deset njih na vlastiti zahtjev. Od mnogih čelnika sudova čuli smo da Vlada treba učiniti odvjetništvo i javno bilježništvo manje atraktivnima. To je potrebno, tvrde, sudstvu da bi se u njemu našao najbolji pravnički kadar, a postoje načini. Sudstvo je izgubilo sposobnost privući i zadržati najbolje kadrove, a treba ga učiniti elitnim u smislu stručnosti. Motiviranje je moguće povećanjem plaća, a teško ih je zatražiti jer se sudstvo nije riješilo problematičnih kadrova. Udruga hrvatskih sudaca zauzima se za povećanje mirovine na 65 do 70 posto sudačke plaće, a to bi “potjeralo” u mirovinu gotovo 200 sudaca s navršenih 65 godina života. Moguće ga je kadrovski osvježiti i jednokratnom isplatom otpremina iz fondova EU, a tako bi se otvorio prostor za nove mlade kadrove koji mogu biti snažan pokretač prilagodbe EU standardima.