Očekujemo velika ulaganja u ribnjake, efikasniju proizvodnju, praćenje trendova, modernizaciju, promociju visoke nutritivne vrijednosti ribe, dodatna zapošljavanja i razvoj turizma, kaže ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević, koja će do kraja godine ispraviti pat poziciju i nedovoljnu iskorištenost slatkovodnih ribnjaka u vlasništvu države i najmanje polovicu njih dati u 50-godišnji zakup.

Previsoke vodne naknade, neriješen pravni status, više od 300 parafiskalnih nameta… ispraznili su ribnjake. Prijeratna proizvodnja od oko 10 tisuća tona, kojom su dominirali šaran i pastrva, a trećina se ribe izvozila, pala je na samo 3000 tona konzumne ribe, čemu su kumovala i višegodišnja neulaganja. Ugovori koji reguliraju pravni status ribnjaka u državnom vlasništvu različiti su od zakupca do zakupca, kako zbog roka, tako i zbog neujednačene naknade za zemljište ili vodu.

"Niti su svi ravnopravni na tržištu, niti iste početne pozicije. S ugovorima na pet godina nisu u mogućnosti prijavljivati se ni za novac iz EU fondova, niti banke prihvaćaju takve ugovore kao osiguranje", objašnjava B. Mičević te dodaje kako bi uz 50-godišnji zakup svi pod jednakim uvjetima imali priliku za rast i razvoj, dugoročnu stabilnost, novac iz EU fondova, a u konačnici i izvoz. U zakupu na 50 godina zasad su samo tri ribnjaka PP Orahovice te Stari ribnjak Oriovac na 3956 ha. Do kraja godine planiraju se natječaji za 10 toplovodnih ribnjaka na 5462 ha, koji sada imaju ugovore o privremenom korištenju na pet godina. Za 1200 ha već su raspisani natječaji, a pošto se istraže vodopravni uvjeti u planu su i tri ribnjaka koja sada nisu u funkciji. Od svih 19 šaranskih ribnjaka u državnom vlasništvu na 11.600 ha država bi godišnje tako samo od zakupa uprihodovala oko 2,2 milijuna kuna, što je više od 100 milijuna na rok od 50 godina, uvjerena je Mičević.

"Čudo je da smo opstali u proteklih 20 godina, naprije rat, a potom pretvorba. Nekad su vodne naknade u cijeni koštanja ribe činile i 20%, dok su Poljaci najprije godinama podizali proizvodnju i konkurentnost na EU tržištu, a tek sad uvode vodne naknade", kaže Milan Božić, predsjednik Odbora za slatkovodni uzgoj riba HGK i direktor Ribnjačarstva Poljana. I EU, koja 65% potreba uvozi iz Azije i Afrike, okeće se podizanju vlastite proizvodnje.RH nakon raspisivanja natječaja za zakup može očekivati oko pet milijuna eura iz Europskog fonda za ribarstvo. U Europskom fondu za pomorstvo 2014.-2020. čeka nas 36 mil. eura, od čega veliki dio za akvakulturu.