Danas u devet ujutro otvorena je knjiga upisa za najnovije izdanje obveznica države na domaćem tržištu. Svoje ponude i uvjete za posudbu novca do 14 sati upisat će institucionalni ulagači na temelju kojih će se dogovoriti posljednji detalji oko visine, strukture i cijene srpanjskog izdanja.

Na tržištu, na kojem su se igrači u posljednjih mjesec dana intenzivno pozicionirali za nove obveznice, očekuje se da će država posegnuti za oko sedam do sedam i pol milijardi kuna. Oko polovice izdanja trebala bi biti čista kunska obveznica uz petogodišnje dospijeće, dok će ostatak biti valutno vezan uz euro s dospijećem od 11 godina. Inicijalne procjene govorile su da bi iznos mogao dosegnuti i do deset milijardi kuna, no budući da će se uskoro refinancirati oko stotinu milijuna eura klupskog kredita države prema domaćim bankama, obveznice će ipak ostati u skromnijem aranžmanu. Djelomičan razlog za to treba tražiti i u troškovima s obzirom da bankarska naknada na kredit može biti i tri puta niža od cijene izdanja dužničkih vrijednosnih papira.

Od ukupnog iznosa klupskog kredita, dospjelo je 375 milijuna eura prve tranše, a u rujnu dospijeva još 385 milijuna eura. Refinacirani kredit ciljat će na trogodišnje dopijeće 2016. jer je to jedina godina u bližoj budućnosti u kojoj nema većih dospijeća države, a iznos bi potencijalno mogao dosegnuti do milijardu eura. Premda u četvrtak na naplatu stiže četiri milijarde kuna sedmogodišnje obveznice s otvaranjem knjige ponuda aranžeri su čekali dok se ne objave pokazatelji s američkog tržišta rada, kao i posljednji monetarni signali Europske središnje banke. Američke brojke pokazale su se bitno boljima od prognoza, što je na tržištu stvorilo očekivanja da će FED ranije ublažiti monetarne stimulanse pa bi kamatna stopa i premija rizika mogle krenuti uzbrdo.Rast prinosa na američke desetogodišnje obveznice u SAD-u, koji je odmah uslijedio u petak, imat će utjecaj na domaće tržište, iako će on biti bitno manji nego u scenariju da se država zaduživala vani. "To označava početak kraja jedne etape jeftinog i dostupnog novca. U takvoj jače su pogođene one zemlje koje nemaju dobre fiskalne pokazatelje", kaže glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić.

To je loša vijest za ministra Linića koji je i sam rekao da očekuje prinose iznad pet posto, no cijena bi lako mogla biti i viša od ministrove procjene. Analitičari očekuju da će kunska obveznica privući investitore donese li između 5,2 i 5,35 posto prinosa do dospijeća, dok će obveznica uz valutnu klauzulu zbog duljeg roka imati između 5,65 i 5,85 posto prinosa, a neke procjene bliže su šest posto. "Objektivno to je cijena u kategoriji smeća. 'Normalne' zemlje u regiji poput Češke imaju 2,4% prinosa na pet godina", kaže jedan poznavatelj tržišta kapitala. Utjecaj na cijenu nije bitno promijenio ni ulazak Hrvatske u EU jer se pokazalo da je ulazak već bio ukalkuliran u cijenu. Smeće je smeće, samo što je hrvatska obveznica sada europsko smeće", zaključuje naš sugovornik. 

Revizija rejtinga

Stižu analitičari Fitcha

Ovaj tjedan u Zagreb stiže izaslanstvo Fitch Ratingsa čiji će analitičari posjetiti niz financijski ključnih adresa od bankara, Ministarstva financija do središnje banke. Ta agencija je jedina od 'velike trojke' (S&P, Moody's, Fitch) koja je Hrvatskoj zadržala investicijski rejting; trenutačna ocjena za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti je BBB- s negativnom prognozom. Hoće li i Fitch, inače najmanja ali s percepcijom kao najobjektivnija agencija, uskladiti svoje mišljenje o kredibilnosti Hrvatske s ostalima i izbaciti jedno 'B' iz ocjene ili će prevagnuti pozitivan efekt ulaska u Uniju, uskoro će se znati.